Lovački ispit

ISTORIJA LOVA

1. Od kada se ljudi bave lovom?
Ljudi se bave lovom od svog postanka.

2. Zašto je čovjek počeo loviti?
Lov je za pračovjeka bio nasušna potreba za opstanak na zemlji, a svrha mu je bila namirenje životnih potreba: hrane, odjeće, skloništa i drugih potreba.

3. Kako se lovilo u prastaro doba?
I u davno doba, a i danas, lovac mora poznavati način života divljači koju lovi i mora je savladati brzinom, vještinom i razumom. Lovci su oduvijek koristili razna pomagala koja povećavaju njihovu moć i nadvladavaju vrlo jaku i vrlo brzu divljač.

4. Koje oružje su koristili praljudi za lov?
Prastari lovci koristili su kamen. razne predmete od kamena, drveta, kasnije i metala, koplja, luk i strijelu i slično.

5. Kako se lovilo sokolima?
Za ovaj način lova koristila se prirodna sposobnost ptica grabljivica koje su posebno obučavane (dresirane) za pomoć lovcu. Sam lov sa uvježbanim sokolima se vršio na taj način, da je lovac nosio sokola pokrivene glave i očiju u lov i kada bi naišao na divljač, oslobađao je sokola “kape” i lanca kojim je bio vezan. Potom je soko napadao divljač, ubijao je ili ometao u bježanju.

6. Kako se lovilo hrtovima?
Lov sa hrtovima – dugonogim psima koji su posebno obučeni, vršio se na taj način da su oni sami izvršavali lov i lovcu je preostajalo samo da eventualno usmrti ili čak samo pokupi ubijenu divljač.

7. Može li se danas loviti hrtovima?
Ne, jer je ovakav način lova veoma štetan za lovište – divljač ne samo da se uništava, već se preostala razgoni, dovodi do prekida bremenitosti i drugih nedaća u lovištu. Naročito strada podmladak divljači koji je najlakši plijen hrtova.

8. Ima li danas lovova na konjima?
Beoma rijetko, kao npr. u Engleskoj prilikom lova na lisice ili u prostranim bespućima Azije.

9. Čija je divljač u regalnom sistemu?
U kasnijem regalnom sistemu divljač je vlasništvo lovca koji je izvršio odstrel i koji je uredno izmirio obaveze kao član lovačkog udruženja, dok je u ranijem regalnom sistemu ona bila vlasništvo lokalnih vladara – suverena.

10. Čija je divljač kod nas u sadašnjem dobu?
Sva divljač je u državnom vlasnitvu, odnosno vlasništvu posebnih organizacija i udruženja kojima je lovište predato na gazdovanje.

PRINCIPI I POLITIKA LOVSTVA

11. Kakav i za koga je nekada bio značaj lovstva?
Principi i politika lovstva, mada imaju zajedničkih postavki od davnih vremena do danas, mijenjaju se zavisno od pazvijenosti društva, stanja u kom se nalazi lovstvo i od shvatanja značaja i ciljeva lovstva na određenom stepenu pazvoja.

12. Kakav i za koga je danas značaj lovstva?
Značaj lovstva, danas, je u tome da ono svoju celokupnu aktivnost obavlja ne za sebe samog, nego kao važan dio celokupnog društva i uz njegovu podršku.

13. Šta je danas osnovni cilj i politika lovstva?
Lovstvo okuplja veliki broj ljudi i omogućuje im organizovan i koristan boravak u prirodi u cilju odmora, razonode, rekreacije i drugih zadataka korisnih za zajednicu.

14. Čemu danas služi izvršenje lova?
Zajedničkim zalaganjem svih lovaca, ali i ostalih društvenih snaga, pomaže se prirodi i divljači u njihovom opstanku, jer je taj opstanak razvojem saobraćaja, urbanizacije, industrijalizacije, hemizacije i dr., posebno ugrožen i zahtjeva pomoć šire zajednice.

15. Koje glavne djelatnosti obuhvata današnje lovstvo kod nas?
Lovstvo je djelatnost koja obuhvata zaštitu i uzgoj divljači, uređenje lovišta, lovljenje divljači i racionalno korišćenje lovišta, ostvarene kroz ekološku, društvenu, sportsku i privrednu delatnost.

ETIČKE (MORALNE ) OSNOVE PONAŠANjA LOVACA

16. Šta je lovačka etika?
Lovačka etika je skup iskustvom stvorenih pravila lijepog i korisnog lovačkog ponašanja.

17. Kakvo je lovačko etičko ponašanje prema prirodi?
Priroda je najveća dragocjenost ljudskog društva i uslov opstanka čovjeka, te se svaki član društva, a posebno lovac mora prema njoj najpažljivije odnositi: pomagati joj u razvoju i čuvati je od svih negativnih nasrtaja.

18. Kakvo je lovačko etičko ponašanje prema živoj divljači?
Dio lovačkih običaja je poštovanje divljači i briga o uzgoju, čuvanju i zašiti ženki i mladih primjeraka, kao osnovice daljeg uzgoja vrste.

19. Kakvo je lovačko etičko ponašanje prema ubijenoj divljači?
U poštovanje prema divljači spada počast koja se odaje odstrjeljenoj divljači tako što se ona okiti četinarskom ili hrastovom grančicom koja se stavlja u usta ili preko glave. U to svakako spada i odgovarajuće čuvanje i nošenje divljači iz lova, čuvanje ukrasa i trofeja odstrijeljene divljači.

20. Kakvo je lovačko etičko ponašanje prema društvenoj zajednici?
To je odgovoran odnos i ponašanje u skladu sa zakonom i propisima.

21. Kakvo je lovačko etičko ponašanje prema drugim lovcima?
Lovac mora ispoljiti visok nivo uvažavanja, poštovanja i solidarnosti prema drugim lovcima koje se manifestuje nizom aktivnosti i postupaka. Lovce treba da krasi drugarstvo i zajednička ljubav prema prirodi i divljači.

22. Kakvo je lovačko etičko ponašanje prema lovačkom psu?
Lovac mora posjedovati ljubav prema lovačkim psima kao pomagačima u lovu, svesrdno pomagati kinološke aktivnosti dajući doprinos oplemenjivanju rasa pasa i njihovom izučavanju. Pas mora imati primjeren tretman.

23. Kakvo je lovačko etičko ponašanje prema oružju?
Aktivan lovac nabavlja oružje, municiju, pribor i opremu i drži ih tako uredno, čiste i spremne da ga iznenadni poziv na zadatke ili u lov ne može zateći nespremnog.

24. Šta su lovačka obilježja – oznake?
Lovci u lovu treba da se razlikuju od ostalih građana pri čemu je poželjno lovačko odijelo, a najmanje lovački šešir ili kapa sa lovačkim značkama. Lovačke značke lovac može nositi i u običnom životu, a lovačko ordenje u posebnim svečanim prilikama u okviru lovačkog udruženja.

25. Šta su to lovačka priznanja?
To su posebna obilježja, diplome, zahvalnice, ordenje i značke koje se dodjeljuju zaslužnim ili drugim počasnim pojedincima ili organizacijama prigodnim prilikama i povodima.

26. Šta je to lovački sud časti?
Sud časti se formira pri lovačkoj organizaciji i radi prilikom kršenja lovačkog Kodeksa, bilo od strane pojedinca ili grupe ili pak pri nesporazumima između lovačkih organizacija. Drugarska intervencija suda časti zasniva se na svestranom razmatranju uz neposrednu saradnju strana u sporu.

ORGANIZACIJA LOVSTVA

27. Šta je to “CIC “?
To je organizacija za veze među državama sa zadatkom piešavanja zajedničkih pitanja lovstva.

28. Šta je glavna djelatnost “CIC”-a?
“CIC” upoznaje vlade, međunarodne organizacije i odgovorne za lov u svim zemljama, sa zaključcima i raspravama o lovu i utiče na njih da prilagođavaju svoje zakone osnovnim principima “CIC”-a.

29. Šta su glavni ciljevi “CIC”-a ?
Ciljevi “CIC”-a su:
– da protežira napredak lovstva i lovnu nauku i da štiti osnovne interese lovstva u skladu sa zaštitom prirode i divljači,
– da uspostavlja stalnu razmjenu izvještaja između vlada, lovačkih organizacija, lovaca i lovnih stručnjaka svih zemalja,
– da razmatra probleme koji se odnose na lov i očuvanje divljači.

30. Šta je Lovački savez Republike Srpske?
Lovački savez Republike Srpske je samostalno, nestranačko, nevladino udruženje korisnika lovišta, lovačkih udruženja i drugih organizacija zainteresovaih za lovstvo. Radi na unapređenju, gajenu, razmnožavanju i unošenju plemenite divljači i njenoj zaštiti kao dijela čovjekove okoline i racionalnom korišhenju na princi ma dobrog gazdovanja, razvijanju lovačkog sporta i lovne etike na principima drugarstva i humanizma, podizanju lovne kulture i stručnosti svojih članica.

31. Koje su kod nas osnovne organizacije za bavljenje lovstvom?
Osnovne lovačke organizacija su lovačka udruženja, te javna i druga preduzeća koja se bave poslovima lovstva.

32. Koji su državni organi zaduženi za lovstvo (vlast)?
Brigu o izvršenju Zakona o lovstvu, propisa i usvojenih programa lovstva, vrše stručni i inspekcijski organi opštine i Republike.

33. Kako građanin postaje aktivan član sa pravom lova?
Aktivan član lovačkog udruženja može postati svaki zdrav i pošten građanin koji za to izrazi želju i prijavi se lovačkom udruženju, obavi pripravnički staž i položi lovački ispit te poštuje lovačke propise i lovačku etiku.

LOVNO ZAKONODAVSTVO

34. Na osnovu čega se donosi Zakon o lovstvu?
Zakon o lovstvu se donosi na osnovu Ustava Republike Srpske, gdje je definisano da je divljač dobro od opšteg interesa koje uživa posebnu zaštitu i koristi se pod uslovima i na način koji je propisan u Zakonu o lovstvu.

35. Ko donosi Zakon o lovstvu?
Zakon o lovstvu donosi Skupština Republike Srpske.

36. Šta se podrazumijeva pod lovstvom u smislu Zakona o lovstvu?
Pod pojmom lovstvo u Zakonu o lovstvu, podrazumijevaju se radnje na zaštiti i uzgoju divlači, uređenju lovišta, lovljenje divljači i korišćenje lovišta koje se ostvaruje kroz ekološku, društvenu, sportsku i privrednu djelatnost čovjeka.

37. Čije je vlasništvo divljač?
Divljač je, prema ranijim odredbama, društveno vlasništvo od posebnog interesa kojim se u okvirima lovišta gazduje po odredbama lovne osnove, tj. odobrenog dugoročnog plana gazdovanja koji obezbjeđuje trajnost opstanka i prirodne reprodukcije svih vrsta divljači u njemu. Obzirom da je sva društvena imovina proglašena državnom imovinom do konačnog vlasničkog prestrukturiranja, to je prema tome i divljač državno vlasništvo.

38. Šta je lovačko udruženje?
Lovačko udruženje je pravni subjekt kome je povjereno gazdovanje određenim lovištem prema odredbama Zakona o lovstvu. Lovačko udruženje ima svoje članove: lovce, lovce pripravnike, počasne i zaslužne članove, te svoje organe i tijela u skladu sa statutom lovačkog udruženja.

39. Da li je učlanjenje i LS RS obavezno za lovačke opganizacije?
Jeste, radi sprovođenja opšteg interesa i jedinstvene politike razvoja lovstva.

40. Kako je zakonom zaštićena divljač?
Divljač se zakonom štiti stalnom ili privremenom zabranom lova i lovostajem, uz naglasak da se lovljenjem ili na drugi način ne smije ugroziti opstanak bilo koje vrste divljači u prirodi.

41. Šta podrazumjeva stalna zabrana lova?
Stalnu zabranu lova zakon propisuje za određene vrste rijetke divljači čiji je opstanak u prirodi iz bilo kojih razloga ugrožen. Ponekad se stalna zabrana lova odnosi samo na ženke.

42. Šta predviđa lovostaj?
Prema Zakonu o lovstvu predviđeno je da se za svu divljač koja se štiti po zakonu, propiše vrijeme kada je zabranjen lov na pojedinu vrstu divljači. Vrijeme lovostaja se u najvećoj mjeri podudara sa periodom donošenja i uzgoja mladunaca kod pojedinih vrsta divljači.

43. Da li vlasnik odgovara za štetu koju počini njegov pas u lovištu?
Psi u lovištu ne smiju biti bez kontrole, a ovčarski psi mogu biti samo uz stado i vlasnik psa odgovara za štetu koju pas učini u lovištu.

44. Šta je lovište i ko ga ustanovljava?
Lovište je površina zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-privrednu cjelinu u kojoj postoje uslovi za trajan opstanak, uzgoj, razmnožavanje, zaštitu i korišćenje divljači. Ustanovljava ga Vlada RC na prijedlog resornog ministarstva.

45. Ko daje lovište na gazdovanje?
Lovište na gazdovanje daje resorni ministar nakon provedenog konkursa i to ugovorom na 10 godina koji potpisuju Ministar i predsjednik lovačkog udruženja odnosno odgovorno lice iz druge organizacije kojoj je lovište dodijeljeno na gazdovanje.

46. Da li se lovište od korisnika može oduzeti?
Zakon propisuje mogućnost oduzimanja lovišta od organizacije koja njime loše gazduje, tj. ako ne ispunava uslove utvrđene zakonom, ugovorom i ne gazduje saglasno odredbama lovne osnove, ako je neophodno da se zemljište koristi u svrhe koje isključuju moguhnost bavljenja lovstvom ili ako se na tom području ustanovi posebno lovište.

47. Šta je lovna osnova?
Osnovni sadržaj lovne osnove je propisan odredbama Zakona dok su detalji razrađeni u stručnom Pravilniku koga je donio resorni ministar. Lovnu osnovu sačinjavaju tri dijela:
– stanje lovišta u doba donošenja lovne osnove,
– plan gazdovanja lovištem kroz period trajanja osnove (10 godina) zasnovan na utvrđenom stanju i stručnim procjenama o mogućnostima razvoja i
– način upravljanja lovištem i finansiranje lovišta.

48. Da li su odredbe lovne osnove obavezne za izvršenje?
Jesu.

49. Kako se realizuju odredbe lovne osnove?
Zakonom je propisano da se odredbe lovne osnove ostvaruju kroz godišnje planove gazdovanja. Na osnovu brojnosti divljači utvrđuju se mjere zaštite, uzgoja i korišćenja divljači, te uređenje i opremanje lovišta saglasno sa odredbama osnove.

50. Do kada se mora donijeti godišnji plan gazdovanja lovištem za tekuću godinu, a do kada podnijeti izvještaj za proteklu godinu?
Godišnji plan se donosi do 01. aprila tekuće godine, a osnova mu je proljetna brojnost divljači u lovištu. Izvještaj za proteklu godinu mora se podnijeti najkasnije do kraja maja tekuće godine.

51. Pod kojim uslovima se može koristiti lovište?
Lovište se može koristiti pod uslovima da organizacije koje koriste lovište donesu vlastiti Pravilnik o uslovima korišćenja lovišta. Pri tome se poseban akcenat daje na činjenicu da se promet mesom i dijelovima divljači može vršiti samo preko lovačke organizacije.

52. Kojim oružjem je dozvoljen lov divljači?
U odredbama zakona određeno je da se odstrel divljači dozvoljava samo sa lovačkim oružjem, tj. samo sa puškom sačmaricom i lovačkom puškom kuglaricom sa izolučenom cijevi (sa izuzetkom kod odstrela medvjeda, srne, divokoze, muflona i kozoroga gdje se može koristiti samo puška sa izolučenom cijevi).

53. Ko može loviti divljač?
Pravo da mogu loviti divljač imaju lica koja su članovi lovačkih organizacija i koja su položili lovački ispit po programu i uslovima koje donosi LS RS.

54. Ko donosi rješenje o ustanovljenju posebnih lovišta?
Na osnovu Zakona o lovstvu, rješenje o ustanovljenju posebnih lovišta donosi resorni ministar.

55. Ko određuje ko će gazdovati posebnim lovištem?
Resorni ministar u Vladi RS.

56. Ko donosi Naredbu o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači?
Naredbu o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači donosi resorni ministar uz prethodno pribavljeno mišljenje LS RS.

57. Šta propisuje Naredba o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači?
Ovom Naredbom je odrđeno vrijeme lova lovostajem zaštićene divljači.

58. Ko donosi Naredbu o utvrđivanju ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo?
Resorni ministar uz prethodno pribavljeno mišljenje LS RS.

59. Šta je propisano Naredbom o utvrđivanju ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i šumarstvo?
U Naredbi su pobrojane vrste sisara i ptica koje se ne smiju loviti i uništavati jer su korisne za poljoprivredu i šumarstvo.

60. Ko donosi cjenovnik organizacionih taksi, odstrela divljači i njenih dijelova i usluga u lovištu?
Cjenovnik organizacionih taksi, odstrela divljači i njenih dijelova i usluga u lovištu donosi Lovački savez RS uz saglasnost resornog ministarstva.

61. Ko donosi Pravilnik o visini štete za bespravno ulovljenu ili uništenu divljač?
Pravilnik o visini štete za bespravno ulovljenu ili uništenu divljač, uz prethodno pribavljeno mišljenje LS RS donosi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

62. Šta propisuje Pravilnik štete za bespravno ulovljenu ili uništenu divljač?
U pravilniku je naznačen iznos naknade koji se plaća na ime štete za pojedine vrste divljači (mužjake i ženke, podmladak ili jaja) koja je bespravno ulovljena, ubijena, uhvaćena i ozlijeđena ili uništena upotrebom sredstava za zaštitu bilja.

63. Ko donosi Pravilnik o katastru lovišta?
Pravilnik o katastru lovišta donosi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

64. Na šta obavezuje Pravilnik o katastru lovišta?
Pravilnikom se obavezuju organizacije koje gazduju lovištem na njegovo ustanovljavanje i uredno vođenje po obrascima “Opšti obrasci” i “Praćenje promjena katastra lovišta”.

65. Ko donosi Pravilnik o obliku, načinu i postupku izdavanja trofejnog lista?
Pravilnik donosi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uz saglasnost LS RS.

66. Šta propisuje Pravilnik o obliku, načinu i postupku izdavanja trofejnog lista?
U njemu je određen izgled i sadržaj trofejnog lista za svaku vrstu divljači ponaosob, naročito utvrđen postupak u ocіenjivanju i određeno da su za ocjenjivanje trofeja ovlaštena samo lica koja imaju položen ispit za ocjenjivanje trofeja prema programu LS RS.

67. Ko donosi Rješenje o ustanovljenju uzgojnih područja za mrkog medvjeda?
Rješenje donosi ministar poljoprivrede. šumarstva i vodoprivrede na prijedlog LS RS.

68. Šta propisuje Pješene o ustanovljenju uzgojnih područja za medvjede?
Rješenje o ustanovljavanju uzgojnih područja za medvjede definiše teritoriju (opštine, dijelovi opština ili regije) na kojoj se vrši uzgoj. Van ovih teritorija medvjed nije zaštićen.

69. Ko donosi Pravilnik o načinu, uslovima i postupku davanja lovišta na gazdovanje?
Pravilnik o načinu, uslovima i postupku davanja lovišta na gazdovanje donosi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

70. Šta propisuje Pravilnik o načinu, uslovima i postupku davanja lovišta na gazdovanje?
U Pravilniku su pobrojani uslovi koje mora da zadovoljava lovačka organizacija kojoj se lovište daje na gazdovanje. Sačinjava se ugovor između resornog ministarstva i lovačke organizacije kojoj je lovište dato na gazdovanje.

PRIVREDNI ZNAČAJ LOVA

71. Koji su uslovi potrebni za veće privredne koristi od lovstva?
Sem bogatstva i ljepote prirode, potreban je intenzivan rad i napor na unapređivanju svih oblika uzgoja divljači, lovnog turizma, te prometa i prerade dijelova divljači.

72. Kakvi su uslovi Republike Srpske za ostvarenje privrednih koristi od lovstva?
Dobri, jer postoje očuvani predjeli i lovišta. sa raznolikom divljači.

73. Ima li BiH uslove za privredne koristi od lovstva i koje?
Da, lovni turizam, promet i prerada dijelova divljači, te izvoz žive divljači.

74. Koje su privredne koristi od lovstva za lovačko udruženje?
Prema Zakonu o lovstvu, lovina tj. divljač i svi njeni dijelovi su državna svojina, koju koristi na najpovoljniji način lovačko udruženje. Lov izvršavaju lovci, članovi lovačkih udruženja, kao dobrovoljnu sportsku aktivnost, te im udruženje svojom odlukom prepušta dio lovine kao stimulaciju i naknadu za izvršene radove. Višak lovine koristi udruženje u direktnoj realizaciji na tržištu prema svojim specifičnim uslovima.

75. Koja živa divljač se izvozi?
Hajčešće se izvozi zec, jarebica kamenjarka i fazan.

76. Koja mrtva divljač se izvozi?
Masovno se izvoze ubijeni zečevi, fazani i jarebice, ali se izvozi i sva druga divljač čije se meso jede, kao na primjer: jelen, srna, divokoza, divlja svina kao i razna pernata divljač.

77. Kakve su koristi od domaćeg lovnog turizma?
Ubiranje naknada od lovaca turista prema ustanovljenom cenovniku, te ubiranje članarine od lovaca članova lovačke organizacije.

78. Kakve su koristi od inostranog lovnog turizma?
Značajan devizni priliv prema posebnom cjenovniku za pružene usluge, odnosno za odstrijeljenu divljač.

79. Kako se mogu ostvariti koristi od lovnog turizma i bez odstrela?
Organizovanje izleta u lovište, foto safari i sl. i indirektno, zapošljavanje određenog broja ljudi u lovačkim organizacijama.

80. Ko i kako može organizovati i obavljati lovni turizam?
Preko LS RS, lovni turizam mogu organizovati lovačke organizacijje, s tim da su za boravak stranaca u lovištima propisani posebni uslovi i potrebno je prethodno dobiti najave i saglasnost za lov stranih državljana, koji se obavezno posebno planira i organizuje.

POZNAVANjE DIVLjAČI

81. Kako dijelimo divljač sa stanovišta nauke?
Sa stanovišta nauke divljač dijelimo na: koljena, razrede, redove, porodice, rodove i vrste, unutar kojih postoje podkoljena, podrazredi, podredovi, podporodice, podvrste i varijacije, a osnova leži u utvrđenim anatomskim osobinama svake jedinke.

82. Kako dijelimo divljač sa stanovišta zakona?
Zakon divljač dijeli na zaštićenu i nezaštićenu divljač.

83. Kako dijelimo divljač sa lovačkog stanovišta?
Sa lovačkog stanovišta je uvriježena podjela na divljač visokog i niskog Lova.

84. Šta je osnova za naučno razvrstavanje životinja?
Osnovu za naučno razvrstavanje životinja predstavljaju utvrđene osobine svake jedinke zasnovane na sličnosti anatomske građe.

85. Šta je osnova za trajnu zaštitu divljači?
Osnova za trajnu zaštitu divljači podrazumjeva zaštitu onih vrsta divljači koje se uopšte ne smiju loviti. Njihova brojnost je u pravilu mala, a svu štetu koju ova divljač načini nadoknađuje onaj ko je trajnu zaštitu i utvrdio.

86. Zašto se propisuje privremena zaštita određene vrste divljači?
Privremeno je zaštićena ona divljač koja se u odrehenom lovištu kroz određeni broj godina ne smije loviti. Ovaj vid zabrane se utvrđuje za manji broj godina i na manjim prostorima i to za one vrste divljači koje su u očiglednom manjku u odnosu na realne kapacitete lovišta.

87. Koje vrste divljači se štite lovostajem?
Lovostajem (povremeno zaštićena divljač) je zaštićena ona divljač koja se ne smije loviti u određenom periodu godine. Ova zabrana se utvrhuje za period reprodukcije i odgoja mladunaca, kako bi taj proces protekao što povoljnije za divljač.

88. Zašto su pojedine vrste divljači u grupi nezaštićenih?
To su one vrste divljači koje lovstvu i prirodi uopšte čine osjetne štete, brojnost im je znatna. Na njih je lov dozvoljen tokom čitave godine.

89. Koje vrste pripadaju “visokoj” divljači i zašto?
U divljač visokog lova ubrajamo sve one vrste kod kojih činu odstrela mora prethoditi pažljivo osmatranje jedinke, a sam odstrel se mora izvršiti puškom kuglarom, jer ona omogyćava preciznije i efikasnije učinke.

90. Koje vrste pripadaju “niskoj” divljači i zašto?
U divljač niskog lova ubrajamo sve ostale vrste uglavnom sitnije divljači kod kojih nismo u stanju utvrditi u slobodnoj prirodi kvalitet, pol i dr. a love se u pokretu puškom sačmaricom.

91. Koji su osnovni prirodni nagoni kod divljači?
Osnovni nagoni kod divljači usmjereni su u smislu održavanja vrste ili preciznije, traženju hrane i razmnožavanju.

92. Šta je uslovilo izgled pojedinog dijela tijela određene vrste divljači?
Životni uslovi u prirodi i način života uslovili su izgled pojedinih dijelova tijela divljači.

93. Od čega zavisi razvoj pojedinog čula (vid, njuh, sluh, okus i opip) kod određene vrste divljači?
Razvoj pojedinih čula kod divljači zavisi od načina njenog života u prirodi, načina ishrane, fizičke konstitucije i slično.

94. Koja je svrha rogovlja kod divljači?
Rogovlje kod naše divljači imaju jedinke iz porodice jelena i šupljorožaca, najčešće samo muški primjerci. Prvenstvena uloga im je da najjači i najsnažniji primjerci u međusobnim borbama, učestvuju u parenju sa ženkama i tako prirodnom selekcijom u produženju vrste učestvuju samo najbolji primjerci.

95. Koje su karakteristike biljojeda?
Karakteristike biljojeda su da se hrane biljnom hranom (preživari i nepreživari) i kao rezultat toga karakterističan probavni trakt i zbog složenog procesa prerade i apsorbovanja hranjivih materija, biljojedi imaju izrazito duge probavne organe.

96. Koje su karakteristike mesojeda?
Mesojedi svoje potrebe za hranom podmiruju hranom životinjskog porijekla. Kod njih su probavni organi daleko jednostavniji i znatno kraći, jer se hraniva koja oni uzimaju lako vare i apsorbuju.

97. Koje su karakteristike svejeda?
Svejedi u svom načinu ishrane uzimaju hranu i biljnog i životinjskog porijekla. Prva im uglavnom služi za obezbeđenje energetskih potreba, a druga za izgradnju i obnovu organizma.

98. Šta obezbjeđuje tjelesna toplota divljači?
Tjelesna toplota divljači obezbjeđuje da tjelesna temperatura bude jednaka bez obzira na godišnje doba i vanjsku temperaturu. Kod sisara ona se kreće od 37 -39 C, a kod ptica ona je nešto veha i kreće se do 41 C.

99. Od čega zavisi boja divljači?
Bojom dlake ili perja, divljač se prilagođava bojama okoline, što je čini gotovo neprimjetnom (mimikrija). Boja zavisi od godišnjeg doba, vrste, pola, uzrasta i sl.

100. Šta karakteriše sve pripadnike razreda sisara?
Ženke donose mladunce, čija je prva hrana majčino mlijeko. U ovaj razred spada sva dlakava divljač naših krajeva.

101. Šta je zajedničko pripadnicima reda papkara?
Noge papkara završavaju rožnatim izraslinama koje zovemo papci. Ovaj red obuhvata svu divljač naših krajeva koja pripada porodicama jelena, šušljorožaca i divljih svinja.

102. Šta je zajedničko pripadnicima porodice jelena?
U ovu porodicu spadaju vrste divljih preživara čije mužjake krasi rogovlje koštanog porijekla, koje odbacuju svake godine, da bi naredne sezone izraslo novo. Ženke nemaju rogovlje, a eventualna pojava rogovlja kod ženki u ovoj porodici je znak zdravstvenih poremećaja.

103. Koja staništa naseljava jelen?
Jelen naseljava staništa u ritskim predjelima Dunava i Save, Slavonija, Gorski Kotar, te rijetki lokaliteti u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. U BiH se može sresti dosta rijetko i to za vrijeme poplava u predjelima uz Savu.

104. Šta karakteriše izgled jelena (veličina, boja, polna obilježja mužjaka i ženke, starost)?
Zavisno od uslova, jelen može da naraste do 150 cm visine i 200 – 275 cm dužine, a težine i do 300kg. Ženke su u pravilu manje i lakše. Boja im je ljeti rđasto crvena i sa donje strane trbuha svijetlija, a zimska je sivkasta u raznim nijansama. Dlaka na vratu mužjaka je nešto duža. Mužjak ima rogovlje koje može biti teško i do 14 kg sa preko 26 parožaka. Vidi i sluh su kod jelena odlični.

105. Kada je vrijeme parenja i teljenja kod jelena?
Jeleni i košute se pare krajem avgusta do konca septemora i karakteristično je da za vrijeme parenja dolazi do borbe mužjaka. Košute se kote u maju i junu i donose jedno, a rjeđe dva teleta.

106. Kakve su boje jelenska telad i do kada ta boja traje?
Jelenska telad su nešto svijetlije boje sa izrazito svijetlim pjegama po leđnom dijelu. Ovakva boja traje do narednog mijenjanja dlake, dakle do početka naredne zime.

107. Kako teče proces razvoja jelenskog rogovlja?
Rogovlje počinju rasti u prvoj godini i to samo dva šiljka bez ruža. U narednoj godini narastu šila sa ružom, ali mogu imati i po jedan ili dva paroška i tada se jelen zove vilaš ili rašljan. U toku razvoja jelenu se povećava broj parožaka i rogovlje dobija na težini sve do optimalne starosti. Rogovlje opada u februaru i odmah počinje rasti novo.

108. Koju hranu koristi jelenska divljač?
Hrane se svim vrstama livadskih trava, mladicama, pupovima šumskog drveća i šumskim plodovima i potrebno im je dosta vode, kako za piće – tako i za kaljuženje (valjanje u kaljuži/blatu).

109. Na kojim kulturama jeleni čine štete?
Štete čine u šumarstvu i na poljoprivrednim kulturama.

110. Šta se preduzima radi smanjivanja šteta od jelena?
Štete se umanjuju prihranjivanjem.

111. Koja područja nastanjuje jelen lopatar?
Nastanjuje ravničarske i brdske terene.

112. Šta karakteriše izgled jelena lopatara i košute?
Mužjak naraste do 110 cm u visinu i 140 cm u dužinu, a može težiti i do 100kg. Ženke su nešto manje i lakše. Boja im je pđasto crvena sa svijetlim pjegama. Donja strana trbuha, unutrašnja strana nogu i ispod repa je svijetle boje. Zimska dlaka je jednolično siva, a na leđima nešto tamnija.

113. Kada je vrijeme parenja i teljenja jelena lopatara?
Pare se u oktobru, a mlade donose u junu.

114. Kakve su boje telad jelena lopatara i do kada ta boja tpaje?
Telad jelena lopatara su nešto svijetlije boje sa izrazito svijetlim pjegama po leđnom dijelu. Ovakva boja traje do narednog mijenjanja dlake, dakle do početka naredne zime.

115. Kako teče proces razvoja rogovlja jelena lopatara?
Slično kao i kod običnog jelena, s tom razlikom što se rogovlje iza drugog paroška širi u obliku lepeze-lopate. Težina im je do 4 kg.

116. Koju hranu koriste jeleni lopatari?
Hrane se svim vrstama livadskih trava, mladicama, pupovima šumskog drveća i šumskim plodovima i potrebno im je dosta vode, kako za piće – tako i za kaljuženje.

117. Na kojim kulturama čine štete jeleni lopatari?
Štete čine u šumarstvu i na poljoprivrednim kulturama.

118. Šta se preduzima radi smanjivanja šteta od jelena lopatara?
Štete se umanjuju prihranjivanjem.

119. Koja staništa naseljava srneća divljač?
Srneća divljač je najrasprostranjenija divljač u našoj zemlji i nastanjuje gotovo sve predjele izuzev onih na visinama većim od 1500 m ili pak na pustim kamenjarama i močvarama. Najbolja staništa su joj mješane šume četinara i lišćara sa dosta raznolikog podrasta i obiljem livadskih i obradivih površina.

120. Šta karakteriše izgled srne i srndaća?
Mužjaci dostižu visinu oko 70 cm, dužinu do 120 cm i težinu između 30 i 35 kg. Ženke su nešto manje i lakše. Ljetnja boja im je crvenkasta, a zimska siva sa izraženom bjelinom ispod repa.

121. Vrijeme parenja i lovljenja srneće divljači?
Parenje srna počinje u drugoj polovini jula i traje do sredine avgusta. Mlađi primjerci ili srne sa zakasnjelim nagonom za parenje, pare se u toku jeseni. Zametak kod srna koje su se parile tokom jula i avgusta miruje (embriotenija) sve do početka januara, kada počinje njegov razvoj i traje oko dvadeset nedelja. Lanjenje srna pada krajem maja i početkom juna i srna olani 1-3 laneta. Srndać se lovi od 15. maja do 15. septembra, puškom sa izolučenom cijevi. Lov sa psima ili u pogonu nije dozvoljen, jer se u trku ne može ocijeniti vrijednost grla, a ponekad ni pol sa sigurnošću.

122. Kako su obojena lanad?
Kod lanadi u prvim danima dominiraju svjetlije i tamne pjege na crvenkastoj podlozi koje se vremenom, a najkasnije kod jesenjeg mijenjanja dlake potpuno izgube.

123. Kako teče proces razvoja rogovlja kod sridaća?
Mužjak nosi rogovlje koje opada svake godine do oktobra ili novembra, da bi u decembru počelo u bastu rasti novo. Rast roga se završava najkasnije u aprilu, kada srndać češanjem o mlada stabla skida obamrli bast. Kod muške lanadi starosti od pet mjeseci javljaju se rožišta na kojima u novembru i decembru izrastu roščići u bastu. Krajem godine skida bast, a rogovlje zadržava do kraja februara kada ga odbacuje. To rogovlje je bez ruža. Naredno rogovlje mu zatim ubrzo počinje rasti i ono obično ostaje u bastu, nekada i do polovine avgusta, što kod neupućenih stvara pogrešan utisak da se radi o škartu. Prvo rogovlje je obično bez parožaka, pa mladog srndaća u tom stadiju zovemo “šilašem”. Naredni rog već ima paroške, obično po dva na svakoj grani, zbog čega dobija naziv “vilaš”. Rogovlje sa tri paroška zove se “šesterci”, sa četiri “osmerci”, a sa pet “deseterci”.

124. Kojja je hrana srneće divljači?
Srneća divljač se hrani pupovima, mladim lišćem, izbojcima drveća i grmlja, cvjetovima trava i drvenastih biljaka, plodovima brojnih vrsta, djetelinama, vlatima žitarica, vriježama graha i raznim travama (najčešće samo gornjim dijelovima).

125. Koje štete pričinjava srneća divljač?
Štete čini na vrtlarskim usjevima, sadnicama voća i mladim šumskim sadnicama (naročito jele).

126. Šta je zajedničko pripadnicima porodice šupljorožaca?
U porodicu šupljorožaca od naših vrsta divljači spadaju divokoze, mufloni i kozorozi. Zajednička im je karakteristika da su preživari i rogove nose i mužjaci i ženke (osim muflonke). Rogovi su im kožastog porijekla i rastu na koštanom rožištu tokom cijelog života i ne opadaju. U početku brže, a u kasnijim godinama sve sporije.

127. Koja staništa naseljava divokoza?
Divokoza naseljava planinske masive (Triglav, Velebit, Dinara, Čvrsnica, Prenj, Zelengora, Durmitor, Prokletije, Šar Planina i Korab).

128. Šta karakteriše izgled mužjaka i ženke divokoze?
Naraste do 80 cm u visinu i 110 cm u dužinu, a jači mužjaci teže i preko 40 kg. Ženke su za oko 10-12 kg lakše i nešto su manjih dimenzija. Boja im je zimi tamno-siva, gotovo crna, a ljeti žućkasto crvenkasta.

129. Koje je vrijeme parenja i jarenja divokoze?
Parenje divokoza se odvija u novembru. Zovemo ga “prsk”. Ženka se jari u maju.

130. Kakva je boja i obraslost jaradi divokoze?
Jarići su pepeljasto sive boje i duge dlake sve do polovine ljeta, kada im se boja mijenja.

131. Kako teče razvoj rogova divokoze?
Rogovi divokoza rastu na rožištima u vidu tuljca i to svake godine za izvjesnu dužinu i nikada ne opadaju. Rogove imaju i mužjak i ženka, a jarićima rogovi rastu već u prvoj godini.

132. Čime se hrani divokoza?
Divokoza je u hrani neobično skromna. Ljeti nalazi hraniva među planinskim travama i mladom lišću raznih grmastih biljaka, a s jeseni i zimi odgriza njenom zubu dostupne pupove, suve vlati trave i naročito vriježe kupina i malina u nižim predjelima planina.

133. Koja staništa naseljava kozorog?
Kozorog živi na području Alpa, kao i ambijentu nekih drugih visokih planina.

134. Šta karakteriše izgled mužjaka i ženke kozoroga?
Mužjak je visok 80-100 cm i dug do 150 cm, a težak do 90 kg. Ženka je znatno manja i lakša. Ljeti su crvenkasto-sivi. Dlaka je zimi gušća i dulja i nešto tamnija na grebenu i bokovima, dok je svjetlija po trbuhu i zadnjem rubu nogu. Mužjaci imaju bradu.

135. Koje je vrijeme parenja i jarenja kozoroga?
Pare se krajem decembra i u januaru, a ženka donosi 1-2 jareta u toku juna.

136. Kakva je boja i obraslost jaradi kozoroga?
Mladi su u vunastoj dlaci sve do pred zimu kada i kod njih dlaka postaje oštrija.

137. Kako teče razvoj rogova kozoroga?
Mužjaci imaju snažne sabljasto zakrivljene rogove koji mogu dostići dužinu i do 100 cm, dok kod ženki dostižu tek do 20 cm. Mladima počinju rogovi rasti već prve godine.

138. Čime se hrani kozorog?
Hrane se travom, pupovima i izbojcima drveća i grmlja.

139. Koja staništa naseljava muflon?
Naseljavaju šumovite predjele nizijskih i brdsko-planinskih područja. Ima ih u Sloveniji, Hrvatskoj, a rjeđe u Srbiji i BiH.

140. Šta karakteriše izgled mužjaka i ženke muflona?
Mužjak naraste u visinu do 75 cm i dužinu do 120 cm, a težak je do 50 kg. Ženka je nešto manja i lakša. Tijelo im je prekriveno oštrom dlakom, koja je ljeti kestenjaste boje, zimi tamno-smeđe. Glava, donji dio vrata, grudi, prednje i unutrašnje strane gornjih dijelova nogu su crne boje, a ispod repa bijele. Ovan ima sivo sedlo na rebrima koje je zimi skoro bijelo.

141. Koje je vrijeme parenja i jagnjenja muflona?
Pare se u oktobru i novembru. Ženka donosi u martu ili aprilu po jedno do dva jagnjeta.

142. Kakva je boja i obraslost jagnjadi muflona?
Jagnjad su obrasla vunastom dlakom.

143. Kako teče razvoj rogova muflona?
Rogovi svake godine rastu, pa se može desiti, ukoliko ugao rasta nije dobar, da usmrte jedinku. Starost mužjaka se određuje prema godišnjim prirastima roga. Ženka nema porove.

144. Koji je način ishrane muflona?
Hrane se travama, te pupovima i izbojcima drveća i grmlja. Rado uzimaju so.

145. Šta karakteriše porodicu svinja?
U ovu porodicu od naše divljači spada samo divlja svinja. U odnosu na ostale iz istog reda ona nije preživar, već svaštojed.

146. Koja staništa naseljavaju divlje svinje?
Nalazimo ih i gotovo u svim krajevima naše zemlje, počev od nizinskih dijelova, uz velike rijeke, pa sve do planinskih pašnjaka iznad gornje granice šumske vegetacije (samo u toku ljeta i rane jeseni).

147. Šta karakteriše izgled divlje svinje (veličina, boja, polna obilježja mužjaka i ženke)?
Vepar dostiže visinu od 90-100 cm, duljinu do 150 cm i težinu do 220 kg. Krmače su znatno manje i lakše. Tijelo im je pokriveno jakim čekinjama ispod kojih je naročito u zimskom periodu gust sloj vunaste poddlake koji ih štiti od hladnoće. Boja joj varira od pepeljaste do tamnosive, skoro crne. Mužjak ima izrazito razvijenije očnjake nego ženka. Očnjake nazivamo brusačima (u gornjoj) i sjekačima (u donjoj) čeljusti. Sjekači mogu izrasti i do 28 cm dužine, brusači su mnogo kraći.

148. Vrijeme parenja i koćenja divlje svinje?
Parenje se odvija u novembru i decembru, a u planskim krajevima i nešto kasnije. Parenju prethode borbe među mužjacima, pri čemu najsnažniji primjerci ostaju sa krmačama, da bi tako na najuspješniji način nastavili vrstu. Krmače nose 16-18 nedelja i prase se u ranim proljetnim mjesecima (mart, april). Obično prase 4-12 prasadi koji sišu do 3 mjeseca.

149. Izgled prasadi i do kada traju razlike?
Praščići su žućkasto-kestenjaste boje sa uzdužnim tamnim prugama po tijelu. Vremenom se pruge sve više gube i već naredne jeseni dobijaju sa novom dlakom standardnu boju.

150. Štete koje čine divlje svinje?
Mogu načiniti znatne štete na poljoprivrednim usjevima.

151. Sprečavanje šteta od divlje svinje?
Štete se mogu umanjiti prihranjivanjem.

152. Šta karakteriše red glodara?
Od divljači iz ovog reda nas interesuju zečevi koji spadaju u podred nepravih glodara, a zatim svizac, vjeverica, puhovi i bizamski pacov, koji spadaju u podred pravih glodara.

153. Šta karakteriše porodicu zečeva?
Iz porodice zečeva koji spadaju u neprave glodare zbog toga što imaju šest sjekutića (pravi samo četiri), nas interesuju obični i alpski ili planinski zec i divlji kunić. U odnosu na prave glodare razlikuju ih dvostruki sjekutići u gornjoj čeljusti koji su tako postavljeni da dva veća stoje naprijed, a dva manja iza njih. U donjoj čeljusti su samo dva cjekutića. Sjekutići rastu cijelog života.

154. Koja staništa naseljavaju zečevi?
Naseljavaju gotovo sve dijelove naše zemlje, a najveća gustina populacije im je u niskim predjelima. Idući prema višim predjelima ili prema manje plodnom tlu, gustina se smanjuje. Zec je izrazito stepska životinja kome odgovaraju ocjedita i topla tla raznolikog obrasta i blaga klima.

155. Šta karakteriše izgled zeca (veličina, boja, polna obilježja, starost)?
Naraste u dužinu do 80 cm, u visinu do 35 cm i dostiže težinu do 5 kg. Boje je sivorđaste, a po trbuhu bijele. Rep im je sa gornje strane crn, kao i rubovi ušiju. Dlaka im je mekana i gusta. Razlika između mužjaka i ženke je neprimjetna.

156. Koje je vrijeme parenja i koćenja zeca?
Parenje počinje već u januaru i traje do kasne jeceni ukoliko su temperature povoljne. Ženka nosi 42 dana, a koti u leglu 2-4 mladunca koji su već sa dlakom, a na svijet dolaze otvorenih očiju. Zečice se u našim krajevima obično kote godišnje 3-5 puta.

157. Kako izgledaju mladunci zeca?
Zečići su pepeljasto-sivi i u prvim danima gotovo prikovani za mjesto koćenja koje majka 2-3 puta dnevno obilazi da bi ih podojila. Sišu 2-3 nedelje. Nakon toga se osamostaljuju, jer se u međuvremenu priviknu na biljnu hranu.

158. Koju hranu koriste zečevi?
Hrane se isključivo hranom biljnog porijekla. Jedu sve vrste trava, lišće, pupove, mlade izbojke i koru mladih drvenastih biljaka. Posebno vole djetelinu, kupus, repu i mrkvu, jer u njima nalaze dosta vode. Rado ližu so.

159. Kakve štete pričinjavaju zečevi?
Pričinjavaju štete na povrtnjacima i zasadima voćaka.

160. Koja je razlika između zeca i kunića?
Divlji kunić je sličan zecu, ali znatno manji. Dužina mu iznosi do 45 cm, a težina do 2 kg. Glava mu je veća od ušiju. Zadnje noge su mu kraće nego kod zeca, a prednje noge znatno snažnije.

161. Koja staništa naseljava alpski zec?
Stanište mu je u višim alpskim predjelima. Inače je stanovnik i najsjevernijih dijelova Evrope, sa vrlo hladnom klimom.

162. Šta karakteriše porodiu vjeverica?
Ova porodica spada u podred pravih glodara za koje je karakteristično da imaju po dva sjekutića u gornjoj i donjoj čeljusti. Sjekutići im rastu cijelog života i oni ih moraju trošiti.

163. Koja staništa naseljava vjeverica?
Naseljava nizijske i brdskoplaninske predjele obrasle šumarcima ili šumom.

164. Čime se hrane vjeverice i kakvu štetu čine?
Vjeverice se hrane svim vrstama plodova, naročito orasima i lješnjacima, ali odgriza i mlade pupove, te namnožena zna napraviti i prilične štete u šumarstvu. Od hrane životinjskog porijekla uzima jaja ptica, mlade ptice iz gnijezda, gusjenice i druge insekte.

165. Kakva staništa naseljava puh?
Živi svuda po šumama naše zemlje, a naročito voli hrastove i bukove šume.

166. Čime se hrani i kakvu štetu čini puh?
Hrani se žirom, bukvicom i drugim plodovima i sjemenjem, ali i korom mladica. Uništava gnijezda, pa i male ptice i vrlo rado jede šljive i drugo voće, pa može biti štetan u tzv. “pušjim” godinama, kada se jako namnoži.

167. Koja područja naseljava bizamski pacov?
Živi uz obale velikih rijeka i njihovih pritoka, u nasipima, podzidima, kanalima i sl.

168. Čime se hrani i kakve štete nanosi bizamski pacov?
Hrani se biljnom i životinjskom hranom, koristi sve dijelove biljaka, a uz to i žablju ikru, jaja ptica, žabe, insekte i dr. Štetan je zbog gradnje svojih naseobina u zaštitnim nasipima protiv poplava.

169. Koja područja naseljava svizac (mrmot)?
Živi u višim predjelima Alpa iznad gornje granice šumske vegetacije.

170. Čime se hrani i u kakvim naseobinama živi svizac?
Hrani se isključivo biljnom masom trava i drvenastih vrsta koje rastu u tom područu, a živi u rovovima koje sam kopa u pogodnom tlu. Zime provodi pod zemljom u koloniji.

171. Šta karakteriše red zvjeri?
Ovom redu pripadaju mesojedi od kojih su neki i svaštojedi. Za njih je karakteristično da imaju jednostavan želudac i relativno vrlo kratak probavni trakt, dobro razvijena čula, snažne vilice, jake očnjake i potpuno zubalo. Od naših vrsta divljači, ovdje spadaju one iz porodice pasa, mačaka, kuna i medvjeda.

172. Šta je zajedničko porodici pasa?
Zajednička karakteristika za sve pripadnike ove porodice je u tome da imaju odlično razvijen njuh, sluh i vid, snažne čeljusti, jake očnjake, te snažno i skladno građeno tijelo.

173. Koja područja naseljava vuk?
Naseljava šumovite predjele brdskoplaninskog područja BiH, a ima ga od Slovenije do Makedonije.

174. Šta karakteriše izgled vuka (veličina, boja, polna obilježja)?
Naraste u visinu do 90 cm, dužinu do 150 cm (bez repa) i dostiže težinu i do 30 kg. Ima gustu dlaku koja je zimi siva, a ljeti rđastosiva. Na prednjem dijelu prednjih nogu ima obaveznu crnu prugu. Rep mu je dugačak do 45 cm. Na snažnom vratu ima izrazito duže dlake. Tijelo mu je skladno građeno a glava vrlo snažna.

175. Koje je vrijeme parenja i koćenja vuka?
Pari se u januaru i februaru. Ženka nosi oko 63 dana i koti u brlogu 4-8 a nekada i više slijepih mladunaca, koji progledaju poslije 3 nedelje.

176. Po čemu se prepoznaju mladunci vuka?
Mladinci u prvo vrijeme sišu, a potom postepeno prelaze na hranu koju im donosi majka, sa kojom ostaju do njenog narednog parenja. Boja im je slična kao u majke, imaju kratak rep i nisu pretjerano živahni, za razliku od mladunaca lisice.

177. Koju hranu koriste vukovi?
Hrane se samo mesom drugih životinja. Love sve, od gmizavaca do najkrupnijih sisara koje mogu savladati. Tokom zime ce uključuju u čopore, kada zajedno organizovano love.

178. Kakve štete pričinjavaju vukovi?
Izrazito su štetni, a štetu nanose kako lovstvu, tako i stočarstvu. Kod nas je vuk nezaštićen.

179. Kako se utiče na smanjenje šteta od vukova?
Prave se povremene hajke na vukove, a vuk je lovostajem nezaštićena životinja. Štete se ne nadoknađuju.

180. Koja područja naseljava šakal (čagalj)?
Živi u Makedoniji, priobalnom dijelu Crne Gore, Dalmaciji naročito na Pelješcu i na Korčuli. Ponekad odluta i u šire kontinentalne dijelove. U zadnje vrijeme ga ima i u BiH.

181. Kakav je izgled šakala?
Oblikom tijela sličan je krupnoj lisici, ali sa znatno kraćim repom. U visinu naraste do 50 cm, dužinu do 100 cm, a može biti težak do 15 kg. Rep mu je dug oko 30 cm. Dlaka mu je rđastosiva a po trbuhu i donjoj strani vrata bjelkasta.

182. Vrijeme parenja i koćenja šakala?
Pari se u februaru ili martu. Ženka nakon 62-63 dana donese 3-8 slijepih štenadi koji progledaju nakon 12-15 dana.

183. Način ishrane šakala?
Jede hranu životinjskog porijekla (sitne životinje, jaganjce i perad), ali isto tako i razne plodove, posebno grožđe i voće do kojega može da dođe.

184. Koje su štete od šakala?
Štete nanosi stočarstvu, peradarstvu, a neznatno u vinogradarstvu i voćarstvu.

185. Koje područje naseljava lisica?
Živi u svim krajevima naše zemlje. Prilagođava se uslovima sredine, bez obzira na nadmorsku visinu.

186. Kakav je izgled lisice?
Naraste u visini do 40 cm, dužinu do 130 cm (od čega na rep otpada i do 50 cm) i dostiže težinu 6-10 kg. Boje je rđastocrvene sa crnilom na pojedinim dijelovima tijela i bijelom kićankom na završetku repa. U odnosu na tijelo, rep im je izrazito dug.

187. Vrijeme parenja i koćenja lisice?
Pari se tokom februara. Ženka nosi 51-55 dana i okoti 3-8 slijepih mladunaca koji nakon dvie nedelje progledaju.

188. Način ishrane lisice?
Hrani se raznim sitnim životinjicama: insektima, glodarima, žabama, pticama – njihovim jajima i mladuncima, zečićima, lanadima, domaćom peradi i sl. Od biljne hrane uzima razno voće i gljive.

189. Koje su štete od lisice?
Štete mogu biti u lovstvu, posebno kada se poveća brojno stanje lisice i peradarstvu. Važno je napomenuti da lisica uništava mnoge sitne štetočine, oboljelu divljač – crkotine i na taj način ima i korisnu ulogu u lovstvu, tzv. “sanitarna uloga”.

190. Šta je zajedničko za pripadnike porodice mačaka?
Ovoj porodici pripadaju snažne i spretne životinje. Imaju odlično razvijen sluh, vid i opip, a slabije njuh. Za ovu porodicu su karakteristične kandže na prstima koje obično koriste pri kretanju i hvatanju plijena. Hodaju oprezno i nečujno, a skaču na dužinu veću 10-15 puta od dužine tijela.

191. Koje područje naseljava divlja mačka?
Živi širom naše zemlje u nizijskim i brdsko planinskim predjelima.

192. Šta karakteriše izgled divlje mačke (veličina, boja, polna obilježja)?
Tijelo im je dugo do 90 cm, rep do 45 cm, a visoko oko 45 cm, može dostići težinu do 10 kg. Dlaka im je gusta, sive je boje sa poprečnim crnim prugama po tijelu i uzdužnom tamnom prugom po leđima. Rep je valjkast sa 8 crnih prstenova i crnim završetkom.

193. Koje je vrijeme parenja i koćenja divlje mačke?
Pari se tokom mjeseca februara i marta i ženka nakon 9 nedelja u duplji drveća donosi 2-4 slijepa mladunca koji progledaju kroz dvije nedelje.

194. Koju hranu koriste divlje mačke?
Hrane se mesom životinja i ptica, te jajima do kojih mogu doći. Pretežni dio ishrane podmiruje sitnim glodarima. Obitava u dupljama drveća.

195. Koja područja naseljava ris?
Stanište su mu brdsko planinski predjeli između Makedonije i Kosova. Ima ga i u Sloveniji, a može se sresti i u BiH.

196. Šta karakteriše izgled risa (veličina, boja, polna obilježja)?
Naraste u visinu do 75 cm, dužinu do 130 cm i dostiže težinu do 40 kg. U odnosu na tijelo, rep mu je kratak (oko 25 cm). Dlaka mu je svilenasto-meka, rđasto-plava, pokrivena tamnim pjegama. Po trbuhu je svjetliji. Uši završavaju čuperkom oštrih dlaka dugih i do 5 cm.

197. Koje je vrijeme parenja i koćenja risa?
Pari se u februaru i koti 2-3 mlada u aprilu.

198. Koju hranu koristi ris?
Hrani se mesom divljači i ptica u svojoj okolini, a lovi iz zasjede.

199. Šta je zajedničko za porodicu kuna?
Za ovu porodicu su karakteristična vitka tijela kratke noge i spljošteni oblik glave. Na prstima imaju kandže koje uvlače. Očnjaci su im snažni. Pri kraju repa imaju smradne žlijezde, kojima označavaju svoj životni prostor. Krzna su im visoko cijenjena.

200. Koja područja naseljava kuna zlatica?
Nastanjuje gotovo sve naše planinske i brdskoplaninske predjele. Živi u dupljama drveća i pukotinama stijena.

201. Šta karakteriše izgled kune zlatice (veličina, boja, polna obilježja)?
Izraste u dužinu do 80 cm (od čega na rep otpada 53 cm) i visinu do 20 cm. Dostiže težinu do 1,5 kg. U gornjem dijelu i po nogama je tamnomrke boje. Po trbuhu je svijetla, a pod vratom i prema prednjim nogama je zlatnožuta, po čemu je i dobila ime, Poddlaka koja zimi vunasto obavija tijelo je svijetlosmeđa. Tabani i jagodice prstiju su obrasli dlakom.

202. Koje je vrijeme parenja i koćenja kune zlatice?
Pari se u julu i avgustu, ali se zametak ne razvija sve do januara ili februara (embriotenija). Ženke koje nisu tokom ljeta bile oplođene pare se u to vrijeme, ali kod njih nema pojave embriotenije, već se zametak odmah počinje razvijati, tako da i jedne i druge podmladak donose u martu ili aprilu. U leglu bude 3-5 mladih koji su dugo slijepi (35-38 dana).

203. Koju hranu koristi kuna zlatica?
Hrani se miševima, puhovima, vjevericama, pticama i njihovim jajima. Odličan je penjač, a jede i neke plodove šumskog drveća i grmlja.

204. Koja područja naseljava kuna bjelica?
Stanovnik je krševitih predjela duž obala Jadrana, ali je nalazimo i u stjenovitim predjelima južnih ekspozicija i u kontinentalnom dijelu, pa i u BiH.

205. Šta karakteriše izgled kune bjelice (veličina, boja, polna obilježja)?
Veličine je kao i kuna zlatica. Dlaka joj je nešto svjetlije boje, a pod vratom i na prsima ima bijelu lisu. Poddlaka je gusta i svijetla. Tabani i jagodice prstiju su joj goli.

206. Koje je vrijeme parenja i koćenja kune bjelice?
Približno kao kod kune zlatice.

207. Koju hranu koristi kuna bjelica?
Hrani se istom hranom kao i kuna zlatica.

208. Koja područja naseljava tvor?
Živi u svim predjelima naše zemlje, a naročito oko naselja.

209. Šta karakteriše izgled tvora (veličina, boja, polna obilježja)?
Naraste u dužinu do 60 cm (od čega je rep dug do 20 cm). a u visinu do 15 cm. Može biti težak do 0,75 kg. Boje je tamnomrke sa žućkastom poddlakom. Pod repom ima dvije smradne žlijezde koje u momentu odorane izlučuju vrlo neprijatan miris kojim želi odbiti neprijatelja.

210. Koje je vrijeme parenja i kohenja tvora?
Pari se od marta do juna, a nosi 40- 43 dana.

211. Koju hranu koristi tvor?
Hrani se mesom raznih životinja i jajima ptica.

212. Koja područja naseljava velika lasica?
Živi u svim krajevima naše zemlje.

213. Šta karakteriše izgled velike lasice (veličina, boja, polna obilježja)?
Dugačka je oko 40 cm (od čega je rep 10 cm), a teška do 300 grama. Ljeti je rđastocrvena, a po trbuhu bijela, dok je zimi potpuno bijela po cijelom tijelu osim crnog završetka repa.

214. Koju hranu koristi velika lasica?
Hrani se kao i kuna, s tim što pretežni dio ishrane podmiruje miševima. U potrazi za hranom ide i danju.

215. Koje je vrijeme parenja i koćenja velike lasice?
Parenje, nošenje i koćenje je isto kao kod kuna.

216. Koja područja naseljava mala lasica?
Rasprostranjena je po cijeloj našoj zemlji.

217. Šta karakteriše izgled male lasice (veličina, boja, polna obilježja)?
To je najmanja vrsta iz porodice kuna. Izrasta u dužini do 20 cm (rep joj je od toga oko 3 cm). Teška je od 60-170 grama. Boje je rđastocrvenkaste, a po trbuhu i nogama je svjetlija.

218. Koje je vrijeme parenja i koćenja male lasice?
Pari se neredovno tokom cijele godine. Okoti 5-7 mladih.

219. Koju hranu koristi mala lasica?
Hrani se miševima, sitnim pticama i jajima.

220. Koja područja naseljava vidra?
Vidra je stanovnik svih naših krajeva. Živi uz potoke, rijeke, jezera, močvare i ribnjake. Skloništa pravi u obali, ali tako da im je prilaz kroz otvor ispod vodene površine.

221. Šta karakteriše izgled vidre (veličina, boja, polna obilježja)?
Odraste u dužinu do 150 cm, od čega joj na rep otpada i do 55 cm, a u visinu do 30 cm. Može težiti i do 15 kg. Boje je tamnokestenjaste. Glava joj je pljosnata, a tijelo izduženo i vitko. Noge su joj kratke i snažne, a među prstima ima i plivajuću kožicu. Rep joj je pri korijenu debeo i snažan, a idući prema kraju postaje sve tanji. Odlično pliva i roni.

222. Koje je vrijeme parenja i koćenja vidre?
Parenje nije vezano za godišnje doba. Najčešće se primjećuje u periodu decembar-mart i juni-juli. Ženka nosi oko 63 dana, a koti 2-4 mladih, koji su do 35 dana slijepi.

223. Koju hranu koristi vidra?
Hrani se pretežno ribama, ali jede i žabe, rakove i ptice močvarice.

224. Koja područja naseljava jazavac?
Nalazimo ga u svim krajevima naše zemlje.

225. Šta karakteriše izgled jazavca (veličina, boja, polna obilježja)?
Dug je do 90 cm, rep je od toga oko 15 cm, a visok je 30 cm. Može biti težak i do 20 kg. Boje je tamnosive sa tamnim dugim osima na vratu i leđima, glava mu je svjetlija sa dvije tamne pruge koje idu od njuške preko očiju do vrata. Na nogama ima 5 cm duge kandže koje su mu neophodne, naročito na prednjim nogama jer mu služe za kopanje. Pod repom ima smradne žlijezde.

226. Koje je vrijeme parenja i koćenja jazavca?
Pari se od aprila do avgusta. Zametak se ne razvija odmah. Koti se u martu, a rodi 3-5 slijepih mladunaca koji progledaju kroz 35 dana i sišu 8 nedelja.

227. Koju hranu koristi jazavac?
Hrani se hranom biljnog porijekla (korjenje, plodovi. gljive i dr.) i životinjskog porijekla (crvi, ličinke. žabe. miševi, jaja i lešine). Čini značajne štete u kukuruznim poljima.

228. Šta karakteriše porodicu medvjeda?
Karakteristika vrsta iz ove porodice je da imaju snažna tijela, jake čeljusti i zubalo podešeno za biljnu i životinjsku hranu, na nogama imaju snažne kandže.

229. Kojja područja naseljavaju medvjedi?
Medvjedi naselavaju prostrana planinska područja obrasla šumom. Ima ga i u BiH i RS.

230. Šta karakteriše izgled medvjeda (veličina, boja, polna obilježja i način življenja)?
Naraste u dužinu do 220 cm, rep je oko 10 cm, a u visinu i do 130 cm. Može da bude težak i do 300 kg (a izuzetno i više). Tijelo mu je skladno građeno, glava, vrat, trup i noge su izuzetno snažne, zubi su mu tubasti (podešeni za biljnu hranu) osim očnjaka koji su šiljati i jaki, te predstavljaju vrlo snažno oruđe. Noge završavaju jakim kandžama kojima se odlično služi pri hranjenju. Pokriven je gustom dlakom mrke, skoro crie boje. Valja reći da postoje iznimci svijetlih nijansi. Sa starošću, dlaka postaje rjeđa i kraća.

231. Kada i gdje se pare medvjedi?
Mužjaci prilaze ženkama u periodu april-maj radi parenja. Nakon toga se opet odvajaju. Ženka nosi do januara ili februara kada u brlogu okoti 1-3, najčešhe dvoje mladih. Ženka se pari svake druge godine, a mladi su polno zreli u trećoj ili četvrtoj godini.

232. Izgled mečića nakon koćenja i njihov ritam rasta?
Mečići su prvih 28-35 dana slijepi. Mladi sišu do starosti od 4 mjeseca. Iz brloga ih mečka izvodi u maju ili junu i vrlo brižno bdije nad njima.

233. Koju hranu koriste medvjedi?
Medvjed je svaštojed (omnivor). Od biljne hrane jede razne nadzemne dijelove biljaka, plodove grmlja i drveća i razne žitarice. Od hrane životinjskog porijekla jede razne insekte i njihove larva, gmizavce, sitne glodare i lešine svih vrsta.

234. Kakve štete pričinjavaju medvjedi?
Medvjed napada i domaću stoku, ali samo onda ako nema uslova da na drugi način zadovolji potrebe za hranom.

235. Kako se utiče na smanjenje šteta od medvjeda?
Prihranjivanjem se utiče na smanjenje šteta od medvjeda.

236. Koje su opšte karakteristike reda koka?
Ovom redu pripadaju porodice šumskih i poljskih koka. Zajednička im je osobina da grade gnijezda na tlu i da se vrlo rado prkoše u pijesku ili prašini, čime se oslobađaju raznih nametnika. Za probavni trakt je karakteristična građa voljke, koja se sastoji iz lijeve i desne kese. Vid im je dobar samo pri dnevnom svjetlu. Parenje počinje u proljeće, a mladi završe svoj tjelesni razvoj do jeceni. U reprodukciji učestvuju naredne godine.

237. Koji su pripadnici porodice šumskih koka i koje su im zajedničke osobine?
Ovoj porodici pripadaju veliki i mali tetrijeb, lještarka i snježnica. Zajednička osobina im je da u toku zime na prstima imaju izrasline rožaste rese koje im povećavaju gaznu površinu na snijegu, a otpadaju u proljeće. Noge su im obrasle perjem. Pijevci uz to imaju nad okom izraženu crvenu golu kožu, koja u vrijeme parenja naročito nabrekne.

238. Koje stanište naseljava veliki tetrijeb?
Veliki tetrijeb naseljava šumom obrasle vrhove visokih masiva. Ima ga u RS i BiH.

239. Šta karakteriše izgled mužjaka i ženke velikog tetrijeba?
Dužina od vrha kljuna do kraja repa iznosi do metar i više, raspon krila do 140 cm, a težina i do 4 kg. Mužjak je veći od koke. Boja mužjaka i ženke je različita. Koka je svuda jednostavne phasto sive boje sa crnim prugastim šarama. Mužjak je vrlo lijep; vrat mu je crn sa zelenim prelivima, leđa tamna sa malo svijetlih šara i dvije bijele pjege na ramenima, a rep crn. Noge su obrasle perjem. Nad očima ima crvenu mesnatu ružu u obliku polumjeseca, a ispod kljuna crnu bradu. To je naša najveća šumska koka, a u narodu ga zovu gluhan.

240. Koju hranu koristi veliki tetrijeb?
Hrani se pupovima i sjemenjem bilja, plodovima šumskog drveća, kukcima, gusjenicama, crvima i puževima. Zimi se hrani skoro isključivo četinama i pupovima.

241. Kada je vrijeme parenja i leženja pilića velikog tetrijeba?
Pari se krajem aprila i početkom maja. Veliki tetrijeb je poligama vrsta. Između mužjaka se vodi borba za ženku. Za vrijeme parenja izabere rejon gdje pjesmom u ranim jutarnjim satima privlači koke. Koka snese do 12 jaja u gnijezdu na zemlji na kojima sjedi 28 dana. Pilići su za 9 nedelja poletarci.

242. Ko su neprijatelji velikog tetrijeba?
Neprijatelji su mu divlje mačke, kune, lisice, sove ušare i čovjek. Mladi stradaju od nepogoda i svih vrsta grabljivica.

243. Koja staništa naseljava tetrijeb ruževac?
Stanovnik je slovenačkih Alpa, a ima ga i na planinama Crne Gore. Rijetko se pojavi i u BiH.

244. Šta karakteriše izgled mužjaka i ženke tetrijeba ruževca?
Manji je od tetrijeba gluhana i od vrha kljuna do kraja repa mu je 60 cm, raspon krila do 1 m, a težina do 2 kg. Ženka je manja od mužjaka i razlikuju se po boji. Ženka je jednostavnije, neupadno-zaštitne boje (sivo-zemljaste boje sa žućkastom primjesom i zatvorenom prugama i pregama). Kod mužjaka su glava, vrat i prsa crni sa zelenkasto plavim prelivom. Trbuh je nešto svjetliji od leđa, a rep je crn sa iskrivljenim u stranu perima. Podrepna pera su mu bijela. Nad očima ima crvene mesnate ruže po kojima mnogi misle da je dobio ime.

245. Koju hranu koristi tetrijeb ruževac?
Hrani se pupovima, travom, sjemenjem i plodovima šumskog drveća, te kukcima, crvihima, gusjenicama i ličinkama.

246. Kada je vrijeme parenja i leženja pilića tetrijeba ruževca?
Pari se u aprilu i maju, zavisno od vremenskih prilika. Karakteristična je borba za ženku među mužjacima. Ženka snese do 12 jaja na kojima sjedi 28 dana.

247. Ko su neprijatelji tetrijeba ruževca?
Neprijatelji su mu dlakavi i pernati grabežljivci.

248. Koja staništa naseljava lještarka (šumska jarebica)?
Stanovnik je šumsko-planinskih predjela naše zemlje.

249. Šta karakteriše izgled mužjaka i ženke lještarke?
Od vrha kljuna do kraja repa dostiže do 40 cm, sa rasponom krila do 50 cm. Težina joj je do 0,5 kg, a osnovna boja joj je pđastosiva sa svijetlijim dijelovima na nogama i trbuhu. Po cijelom tijelu ima pera sa tamnim vrhom. Na glavi ima krunicu, a iznad očiju crvenu ružu. Noge su obrasle perjem. Mužjak ima ispod kljuna crnu mrlju obrubljenu bijelom ogrlicom.

250. Koju hranu koristi lještarka?
Hrani se šumskim sjemenjem i plodovima: jagode, maline.,kupine, borovnice, sjeme trava, ali voli i animalnu hranu: kukce, crve, ličinke do kojih dolazi čeprkanjem.

251. Kada je vrijeme parenja i leženja pilića lještarke?
Lještarka se pari krajem aprila i početkom maja. Ženka snese do 18 jaja na kojima sjedi do 22 dana. Mužjaci su vrlo ratoborni.

252. Ko su neprijatelji lještarke (šumske jarebice)?
Neprijatelji su joj isti kao kod tetrijeba ruževca, a to su grabljivice svih vrsta.

253. Koja staništa naseljava snježnica?
Nastanjuje slovenačke Alpe i to područja iznad gornje granice šumske vegetacije.

254. Šta karakteriše izgled mužjaka i ženke snježnica?
Snježnica je nešto veća od lještarke. Zimi je snježno bijela sa crnim završetkom repa, crna pruga od kljuna preko očiju karakteristična je za mužjaka, koji je ljeti po glavi, vratu i gornjem dijelu trupa bojom sličan lještarki, ali po trbuhu i ljetnim perima je bijel. Ženka js svjetlije boje.

255. Koju hranu koristi snježnica?
Hrani se kao i lještarka, ali u daleko surovijim uslovima.

256. Kada je vrijeme parenja i leženja pilića snježnice?
Snježnica je monogamna vrsta, pari se s proljehem. Koka snese 6-14 jaja i na njima leži 24 dana. Pilići do jeseni dobijaju konture odraslih.

257. Koji su pripadnici porodice poljskih koka i koje su im zajedničke osobine?
U ovu porodicu spadaju fazan, poljska jarebica, jarebica kamenjarka i prepelica. Za razliku od šumskih, kod poljskih koka noge su gole i nemaju resastih izraslina na prstima u toku zime.

258. Šta karakteriše izgled fazana (veličina, boja i druga obilježja mužjaka i ženke)?
Fazan naraste u dužinu do 1 m, od čega rep zauzima polovinu, dostiže težinu do 2 kg, a raskriljen mjeri do 75 cm. Koka je nešto manja. mužjak ima lijepo ukrasno perje živih boja od kojih prevladava crvenosmeđa sa tamnim pjegama. Glava i vrat su zelene i modrikaste boje. Ženka je neupadno zaštitne svijetlo smehe boje sa tamnijim pjegama.

259. Koju hranu koristi fazan?
Fazan se hrani biljnom i životinjskom hranom. Od životinjske hrane uzima kukce i crve, ali jede i žablju ikru i punoglavce.

260. Kada je vrijeme parenja i leženja pilića i kakav je omjer polova fazana?
Parenje počinje u rano proljeće, zavisno od uslova, obično već u martu. U to vrijeme mužjaci vode međusobno borbe. Pobjednik oko sebe okuplja koke i pari ih. Obično se svadbeno kolo sastoji od jednog fazana i 4-5 fazanki. Oplođene fazanke u maju nose jaja i kad snesu u gnijezdo do 18 jaja, leže na njima 23-25 dana. Fazančići po izlijeganju odmah počinju da prate majku koja traži hranu i uče kako da se sami hrane.

261. Šta karakteriše izgled poljskih jarebica (veličina, boja i druga obilježja mužjaka i ženke)?
Dugačka je 35 cm, a s rasponom krila do 50 cm. Težine je 400 gr. boja joj je zaštitna i teško se razlikuju polovi. Osnovna boja joj je rđecto siva sa nijansama jedne ili druge na pojedinim dijelovima tijela. Najsigurniji znak raspoznavanja polova su krilna pera. Mužjak ima duž svakog pera po batrljici bijelu prugu, a koka i nekoliko poprečnih svijetle boje.

262. Kojim staništima je prilagođena poljska jarebica?
Tipična je stepska ptica koja voli umjerenu klimu i topla pješčana tla obrasla niskim rastinjem (travom, raznim poljoprivrednim kulturama i niskim grmljem).

263. Koju hranu koristi poljska jarebica?
Hrani se i biljnom i životinjskim hranom.

264. Kada je vrijeme parenja i leženja pilića i kakav je omjer polova poljske jarebice?
Žive u parovima koji se obrazuju u februaru i martu i ubrzo potom se pare. Nakon toga ženka formira gnijezdo na travom ili žitaricama obraslom tlu, u koje snese i do 18 jaja. Leži na jajima 24 dana. U jatu žive do narednog proljeća kada se razbijaju na nove parove radi reprodukcije.

265. Šta karakteriše izgled prepelice (veličina, boja i druga obilježja mužjaka i ženke)?
To ja najmanja koka kod nas, duga od kljuna do repa do 20 cm, a raskriljena mjeri do 30 cm. Teška je do 150 gr.

266. Kojim staništima je prilagođena prepelica?
Kod nas ne živi stalno nego dolazi koncem aprila radi gniježđenja, a počinje sa seobom već koncem avgusta. Ako je zima blaga, manji broj prezimi kod nas.

267. Koju hranu koristi prepelica?
Hrani se sitnim insektima, sjemenom korova i pšenicom. Rado uzima zelenu biljnu hranu, radi toga što ne pije vodu.

268. Kada je vrijeme parenja i leženja pilića i kakav je omjer polova prepelice?
Pari se u maju. Ženka snese do 15 jaja, živi u paru, ali je mužjak nevjeran i dok koka leži na jajima traži drugu koku. Ratoboran je i ne trpi drugog mužjaka u blizini. Ženka sjedi na jajima 19-20 dana, a zatim vodi mlade.

269. Šta karakteriše izgled jarebice kamenjarke (veličina, boja i druga obilježja mužjaka i ženke)?
Dužina joj je od kljuna do repa 35 cm, raspon krila je do 50 cm, a težina oko 0,5 kg. Kamenjarke kontinentalnog dijela su veće i dostižu težinu do 0,6 kg. Boja perja je sivoplava. Od kljuna ispod očiju 5-6 cm ispod vrata, perje je svjetlije i odvojeno od sivoga crnom prugom. Trbuh je žućkaste boje sa nepravilnim crnim šarama. Vrhovi krila su tamnije do crne boje, a podrepna pera su crvenkaste boje. Kljun i noge su crvene. Mužjak na nozi ima “ostrugu”.

270. Kojim staništima je prilagođena jarebica kamevarka?
Zovu je još jarebica grivna, prema crnom vijencu oko vrata koji izgleda kao griva i naseljava krševite predjele uz obalu Jadranskog mora. Može se sresti i u kontinentalnom dijelu, na strmim, kamenitim, jugu okrenutim stranama, rijetkog obrasta. Najviše voli nisku kadulju i rijetko grmlje, jer voli pregledan teren.

271. Koju hranu koristi jarebica kamenjarka?
Osnovna hrana joj je preko cijele godine mlada trava, mlado žito, pupovi, jagode, grožđe, kupine, ali i insekti, crvi i mušice. U traganju za hranom kreće se u proljeće od nižih prema višim predjelima, da bi se u jecen opet vratila u niže predjele, gdje prezimi.

272. Kada je vrijeme parenja i leženja pilića i kakav je omjer polova jarebice kamenjarke?
Jarebica kamenjarka je monogama vrsta koja živi u parovima koji se formiraju u februaru i martu. Pari se već koncem marta i u aprilu ženka snese do 16 jaja na kojima suedi do 24 dana.

273. Šta je zajedničko pripadnicima reda sokolovki?
Ovom redu pripadaju ptice koje koriste isključivo hraniva životinjskog porijekla, a nazivamo hi pernatim grabežljivcima, pa čak i štetočinama. Sokolovke su dnevne ptice koje poznajemo po oštrom, savijenom kljunu koji prema glavi završava voštanicom i snažnim kukasto zavijenim kancama kojim mogu usmrtiti plijen. Meso i kosti plijena svare, a nesvarive dijelove (dlaku i perje) izbacuju o obliku gvale. Odlični su letači i imaju izrazito izoštren vid.

274. Šta je zajedničko porodicama sokolova i koje podporodice tu spadaju?
Kod ptica iz ove porodice glava i vrat su obrasli perjem. U repu imaju 12 pera. Kandže su im oštre i savitljive. Ovoj porodici pripada više potporodica. To su: pravi sokolovi, jastrebovi, škanjci, lunje, eje i orlovi.

275. Šta je zajedničko potporodici “pravi sokoli” i koje je vrste predstavljaju kod nas?
Ovoj porodici pripadaju vrste za koje je karakteristična okrugla krupna glava, kratak vrat, snažan zakrivljen kljun i krilna pera koja skoro dosežu do kraja repa. U gornjoj polovini kljuna imaju “zub” koji ima svoje ležište donjem dijelu kljuna. Tu spada soko sivi, soko kraguljac, soko kraguljčić, vjetruša, kopčić i vjetruša kliktavka.

276. Šta je zajedničko pripadnicima porodice jastrebova?
U odnosu na tijelo, vrste iz ove potporodice imaju srazmjerno znatno malju glavu nego sokolovi. U kljunu imaju “tupi zub”. Rep im je dug tako da krilna pera dosežu samo do polovine repa. U porodicu jastrebova spadaju: jastreb kokošar i kobac ptičar.

277. Šta je zajedničko pripadnicima potporodice škanjci?
Kod ove potporodice kljun je manje zakrivljen i nema “zuba”. Krila im dosežu skoro do kraja pepa. Lete lagano, a najčešće jedre tražeći plijen. Kandže su im manje razvijene i nisu tako oštre. Ne love u vazduhu, već na tlu. Predstavnik potporodice škanjaca je škanjac mišar.

278. Šta je zajedničko pripadnicima potporodice lunje i eje?
Lunje su vrlo slične škanjcima, ali ih jasno prepoznajemo po dugačkom rašljastom repu. Slabi su lovci. Predstavnik potporodice lunja je “lunja crvenkasta”. Eje imaju oko očiju lepezasto postavljeno perje, slabo i vitko tijelo, uska i duga krila, širok rep i visoke noge. Love u sumrak leteći nisko. Čine prelaz od dnevnih na noćne grabljivice. Predstavnik potporodice eje je “eja močvarica”.

279. Šta je zajedničko pripadnicima potporodice orlovi i šta karakteriše izgled pojedinih pripadnika?
Orlovi pripadaju najvećim pticama. Kljun im je jak i kukasto zavrnut. Glava je spljoštena. Noge su kod nekih obrasle sve do prstiju. Prsti su goli, kandže jake i oštre, krila duga i dostižu kod većine do kraja repa. Hrane se uhvaćenim plijenom i strvinama. Predstavnici porodice orlova su: orao suri (naš najveći orao, dug je do 90 cm, a raskriljen i do 220 cm), orao krstaš (nešto je manji od orla surog, a razlikuju se po bijeloj pjegi na krilima, boje je vrlo slične), orao bjelorepan (dugačak do 90 cm, raskriljen i do 225 cm), orao zmijar (dug je do 60 cm, a raskriljen mjeri do 120 cm).

280. Šta je zajedničko pripadnicima porodice strvinara?
Kod strvinara su glava i vrat goli ili pokriveni prileglim paperjem. Glava u odnosu na tijelo je mala sa velikim i zavrnutim kljunom. Hrane se isključivo strvinom. Predstavnik je bjeloglavi sup.

281. Šta je zajedničko pripadnicima reda patkarica?
Ovom redu pripadaju ptice koje imaju na rubu kljuna osjetljive izrasline u obliku zubaca kroz koje proceđuju vodu i pri tome zadržavaju hranu. Kljun im je dug kao i glava. Na vrhu kljuna imaju zadebljanje slično noktu. Na nogama imaju četiri prsta od kojih su tri prednja povezana kožicom za plivanje. Trtična žlijezda luči masnoću kojom ptice mažu perje. Žive na vodi i hrane se vodenim životinjicama i rastinjem. Sve su dobri letači, a i selice su. Ovom redu pripadaju patke, guske, labudi i ronci.

282. Koja je razlika između pataka i ronilaca plivačica?
Na osnovu vanjskih razlika imamo:
– patke plivačice koje poznajemo po tome što visoko leže na vodi, što sa vode odmah uzlijeću i ne rone, već samo u okomitom položaju traže hranu po dnu i relativno plitkoj vodi i
– patke ronilice koje su manje od prethodnih, prepoznajemo ih po tome što duboko leže u vodi, što pri uzlijetanju moraju “uzeti zalet” mlatarajući krilima po vodi i što traže hranu pod vodom na dnu, roneći i do 4 m duboko.

283. Šta karakteriše izgled patke gluvare, patke kržulje i čime se hrane?
Patka gluvara je naša najveća patka koja je duga do 58 cm, a raskriljena mjeri oko 95 cm i teži do 1,4 kg. Ženka je nešto lakša. Mužjak ima modrozelenu glavu do polovine vrata gdje se nalazi bijela grivna. Sa gornje strane je rđastosmeđ, a sa donje sivkastobijel. Patka kržulja je najmanja patka kod nas. Duga je 36 cm, a raskriljena do 60 cm. Mužjak ima tamno kestenjastu glavu sa zelenom prugom kraj očiju, nešto smeđa prsa sa tamnijim pjegama, bijeli trbuh i siva leđa.

284. Šta karakteriše porodicu gusaka?
Divlje guske su mnogo veće od pataka, kljun im je kraći i nije pljosnat, prilagođen je više za pašu. Oba pola su jednake boje. Hranu traže uglavnom na kopnu i selice su.

285. Šta karakteriše pripadnike porodice labudova?
Labudovi su najveće ptice ovog roda. Imaju dug vrat. Oba pola su iste boje i žive trajno u istom paru. Odlični su letači. Kod nas dolaze zimi pri seobi prema jugu. Trajno su zaštićeni. Razlikujemo crvenokljuni labud, žutokljuni labud i crnokljuni labud.

286. Šta karakteriše pripadnike porodie ronci?
Ronci su veliki kao i patke. Od pataka se razlikuju po dugim, tankim i nazubljenim kljunovima od kojih se gornji završava malom kukicom. Hrane se ribom i kod nas dolaze zimi kao selice. Razlikujemo ronca oraša i bijelog ronca.

287. Šta karakteriše pripadnike reda gnjuraca?
Gnjurci žive isključivo na vodi, slabo lete, ali odlično plivaju i rone. Kljun im je šiljast, a rep zakržljao. Noge su postavljene na kraju tijela i nemaju plivajuće kožice, već samo izraslinu na prstima koja im povećava površinu. Hrane se vodenim životinjama i biljem. Predstavnik je gnjurac ćubasti.

288. Šta karakteriše pripadnike reda ždralovke?
Od naše lovne divljači, ovdje nas zanimaju samo vodene kokoške. U ovaj red inače spadaju još porodice ždralova i droplji koje su kod nas trajno zaštićene i dolaze nam samo u preletu. Kod vodenih kokoški je tijelo prilagođeno životu uz vodu, ali među prstima nemaju plivajuću kožicu. Predstavnik je crna liska.

289. Šta karakteriše pripadnike reda i porodice šljuke?
Karakteriše ih vitak kljun sa odlično razvijenim osjetilima. Selice su. Predstavnici porodice šljuka su: šumska šljuka, šljuka kokošica, šljuka livadska i šljuka kozica.

290. Šta karakteriše pripadnike reda i porodice golubova?
Pripadnici ovog reda imaju ravan kljun, mekan na kraju. Hrane se sjemenjem, raznim jagodičastim plodovima, insektima i njihovim razvojnim formama. Dobri su letači. Mlade hrane “kljun na kljun” već na pola svarenom hranom. Kod nas žive tri vrste golubova (grivnjaš, dupljaš i nečinar). Golub grivnjaš je naš najveći golub.

291. Šta karakteriše pripadnike reda sova?
Sove su grabljivice. Glava im je velika, oči naprijed usađene, lice pljosnato sa krupnim očima okruženim vijencima perja. Kljun je kukast, a kandže jake. Lete tiho i noćne su grabljivice. Kod nas živi više vrsta i sve su zaštićene zbog prorijeđenosti.

292. Šta karakteriše pripadnike reda vrapčarki?
Osobenost reda je da zadnji četvrti prst (nazad okrenut) ima veću dužinu od prednjeg u sredini sa kojim je srastao. Kljun je bez voštanice. Hrane se pretežno životinjskom hranom, ali jedu i biljnu. Iz ovog reda nas jedino zanimaju porodice vrana.

UZGOJ I ZAŠTITA DIVLjAČI

293. Od kojih uslova zavisi opstanak divljači?
Opstanak divljači u lovištu zavisi od: prirodne prehrambene osnove, staništa gdje divljač nalazi zaklon, klimatskih uslova, mira u lovištu, prisutnosti štetočina i nekih bolesti.

294. Koji su dodatni uslovi uzgoja divljači?
U dodatne uslove spadaju sve one mjere koje lovac-odgajivač preduzima u lovištu, kao što su:
– poboljšanje prehrambene osnove,
– nabavka i proizvodnja hrane,
– izgradnja spremišta, hranilišta, solila i pojilišta,
– uzgojni i sanitarni odstrel,
– vještačka proizvodnja,
– unošenje divljači u lovište,
– sprečavanje šteta i
– čuvanje lovišta.

295. Šta podrazumjevamo pod prirodnom prehrambenom osnovom?
Pod prirodnom prehrambenom osnovom podrazumjeva se celokupan biljni pokrov i hrana životinjskog porijekla u lovištu koji služi za ishranu divljači.

296. Kakav je značaj prirodne prehrane?
Prirodna prehrambena osnova je presudna za razvoj vrsta i brojno stanje divljači svake vrste u jednom lovištu.

297. Kakav je značaj mira u lovištu?
Mir u lovištu se smatra važnim faktorem u uzgoju divljači. Divljači je potreban mir, naročito dok ženke nose mlade.

298. Kakav je značaj vode za divljač?
Voda kao faktor podmirenja životnih potreba u lovištu je neophodna. Divljač je uzima direktno (sa izvora, tokova i dr.) ili indirektno kroz uzetu hranu biljnog ili životinjskog porijekla.

299. Kakav je značaj remiza (zaklona)?
Zakloni za divljač u lovištu su potrebni da bi se sklonila od neprijatelja, da se zakloni od vjetrova i kiše i da se na miru odmori, te donese i odgaja mlade.

300. Šta je važno utvrditi kod prirodne prehrambene osnove?
Kod prirodne prehrambene osnove treba utvrditi da li je ona trajnog karaktera ili se ona jeftinijim zahvatima može poboljšati, ako na primjer u lovištu postoji srneće divljači, a lovište je bez dovoljno prirodno kvalitetne hrane i divljač je izrazito slabe konstitucije i slabih trofeja, korisno je zasijati manje površine raspoređene po lovištu djetelinom, grahoricama i sl. Takođe treba obaviti i zimsko prihranjivanje.

301. Kako se može popraviti prirodna prehrambena osnova?
Prirodna prehrambena osnova može se popraviti dodatnom prehranom i poboljšanjem prirodne prehrambene osnove, melioracijom postojećeg ili mjestimičnom sadnjom kvalitetnog biljnog sastava.

302. Kakav je cilj biotehničkih mjera poboljšanja prehrambene osnove?
Biotehničke mjere, koje se preduzimaju u lovištu, imaju prvenstveno za cilj poboljšanje životnih uslova, koje divljači treba da pruža neko lovište.

303. Zašto se vrši nabavka hrane za divljač?
Nabavka hrane za divljač se vrši da bi se nadoknadio nedostatak iste u prirodnim uslovima i da bi se smanjile štete koje divljač nanosi.

304. Zašto se vrši obrada i meliorisanje njiva i livada?
Da bi se povećali prinosi i povećala prirodna osnova za ishranu divljači.

305. Koji su važniji usjevi za njive u lovištu?
Za ishranu divljači su vrednije one smješe trava koje imaju u sebi više krmnog bilja iz porodice leptirača (djeteline, lucerke, grahorice i sl.).

306. Koje se plodonosno drveće i grmlje zasađuje u lovištu?
Kupine, jagodičasto voće, kao i razne vrste drveća koje daje plodove.

307. Za koju divljač i kakva hranilišta se podižu?
Za raznu vrstu divljači različita su hranilišta koja moraju odgovarati namjeni, kako bi divljač lako uzimala hranu. Zimska prihrana je posebno važna , jer su tada uslovi u prirodi otežani i divljač teže dolazi do hrane. Pored ostalih, najčešće se prihranjuje srneća i zečija divljač, kao i fazani i druge vrste pernate divljači.

308. Za koja hraniva podižemo spremišta?
Spremišta podižemo za razne vrste trava i krmnog bilja, žitarice i dr.

309. Zašto i kako se postavljaju solila?
So je neophodna za razvoj divljači (preživari). Postavljaju se na prigodnim mjestima: panjevi, položeno drveće, račve u drveću i sl., ili se grade posebno oblikovana solila od prirodnog materijala. Posebno je korisna smjesa soli i ilovače, jer divljač istovremeno uz so uzima i druge mineralne materije.

310. Zašto i kako se grade pojilišta u lovištu?
U bezvodnim predjelima pojilišta treba graditi na mjestima koja se nalaze na najnižim tačkama terena na kojima se inače sakupljaju oborinske vode, ali se zbog propusnog terena ne zadržavaju. Kapacitet jednog ili više pojilišta treba da je takav da obezbijedi dovoljno vode do kišne sezone.

311. Koji su razlozi uzgojnog odstrela?
Uzgojni odstrel je značajna mjera za poboljšanje kvaliteta divljači. Vrši se u cilju otklanjanja zakržljalih i prestarjelih primjeraka koje želimo eliminisati iz daljeg uzgoja. Odstranjuju se primjerci sa izuzetno slabim trofejima koji bi mogli te osobine prenositi na potomstvo.

312. Koji su razlozi sanitarnog odstrela?
U okviru ove mjere, odstrjeljujemo sva bolesna ili na bolest sumnjiva grla koja svojim izgledom i ponašanjem na to upućuju.

313. Koji je cilj vještačke proizvodnje divljači?
Divljač se vještački uzgaja iz razloga da se istom poveća brojno stanje ili krvna slika u lovištu, kao i iz komercijalnih razloga.

314. Koju divljač vještački proizvodimo?
Najčešće fazansku divljač, ali i drugu pernatu i dlakavu divljač.

315. Koji se zahtjevi moraju ispunjavati u tehnilogiji proizvodnje fazana?
Obzirom da se radi o inkubatorskoj proizvodnji, potrebno je kao i kod proizvodnje domaćih pilića obratiti pažnju na mnogo detalja kako bi proizvodnja bila uspješna i ekonomski opravdana. Jaja moraju biti svježa i dobrog kvaliteta. Izleženi fazančići moraju imati adekvatan tretman. Počevši od ishrane, do boravišta i medicinske zaštite, jer se samo zdravi i u dobrom stanju mogu pustiti u lovište.

316. Koji su razlozi unošenja divljači u lovišta?
Unošenje divljači u lovište vrši se iz više razloga:
– kada želimo lovište naseliti sa divljači koje do tada nije bilo u lovištu,
– kada želimo izvršiti popunu lovišta da bi se što prije postigli puni kapaciteti lovišta i
– kada želimo popraviti kvalitet postojeće divljači u lovu ili radi obnove krvi.

317. Koji je cilj i koje predradnje zahtjeva naseljavanje divljači?
Naseljavanje novim vrstama divljači ima za cilj da se što potpunije iskoriste postojeće pogodnosti lovišta za uzgoj divljači. Praktikuje se u slučajevima kada želimo vratiti neku vrstu divljači u staništa odakle je nestala ili su se stekli potrebni uslovi za njen uspješan razvoj u nekom kraju (izmjena vegetacije, nastanak uznemirenja i sl.). Prethodno je potrebno sveobuhvatno sagledati mnoge faktore koji su bitni za nastanjivanje divljači i njen uticaj na već postojeću divljač. Najčešće je potrebno divljač pustiti u ograničeni prostor radi njenog navikavanja na novu sredinu, očistiti prostor od štetočina i dr.

318. Kakav je postupak naseljavanja fazančića?
Fazančićima je potrebno odabrati adekvatan teren sa dosta uslova za prirodnu ishranu i zaštitu. Potrebno je obezbijediti dodatnu hranu i odstraniti štetočine. Voda takođe mora biti dostupna, bilo u prirodnom obliku, bilo preko pojilišta. Prisutnost pažnje čovjeka mora biti stalna, jer će postojati potreba za dodatnim intervenisanjem, sve dotle dok se fazančići ne prilagode prirodnim uslovima, nađu dovoljno hrane i vode van hranilišta i pojilišta i sl.

319. Kako treba urediti prihvatilište za fazane?
Pri izgradnji prihvatilišta treba se držati sledećih normi:
– prostor obezbijediti ogradom od pletene žice visine 2 m, bez stropa,
– prostor u ogradi treba da ima 2/3 žbunjem obraslih površina sa pokojim većim stablom, a ostalo livade ili neke druge niske kulture,
– potrebno je obezbijediti najmanje 1,5 – 2,0 m2 po fazančetu,
– hranilica i pojilica treba postaviti dovoljno i pravilno ih rasporediti,
– potrebno je izgraditi dovoljan broj nadstrešnica,
– treba obezbijediti šator za čuvara,
– hranu obezbijediti u količini od 1 kg koncentrovane i 1 kg zrnaste hrane po fazančetu, kao i dovoljno sitnog pjeska,
– dezinfikovana voda se mora obezbijediti u dovoljnim količinama itd.

320. Kako se naseljava dlakava divljač u lovište?
Obično se za početak izvodi uz pomoh ograđenih prostora za prilagođavanje, sa obezbjeđenjem dovoljnih količina hrane i vode. Prostor mora biti veoma sličan prostoru u kom će divljač stalno boraviti. U ograde se divljač obično unosi u jesen, prije ili poslije parenja i tu drži do narednog proljeća dok podmladak unesenih ženki ne bude star bar 30-tak dana. Nakon toga uklanja se ograda, a hranilišta i pojilišta se i dalje održavaju, jer će i dalje dolaziti divljač, posebno ako se brzo ne snađe u pronalaženju hrane i vode van ograđenog dijela.

321. Koja divljač čini štete i kako ih sprečavamo?
Sva divljač pravi izvjesnu štetu poljoprivredi, voćarstvu, šumarstvu, vinogradarstvu, stočarstvu i sl.. Srneća divljač pravi manje štete, jer u ishrani najviše upotrebljava livadsku travu kao hranu. Štete koje ipak nanese srneha divljač mogu se izbjeći ili umanjiti ako se šumske čistine i rubovi šuma zasiju dobrom smješom livadskih trava i tako stvori dobro prirodno hranište. Zec je ozloglašen kao velika štetočina (voćni rasadi i voćnjaci). Odbrana se vrši premazivanjem ili prskanjem dostupnih dijelova biljaka rastvorima sa jakim mirisom, ili pak omotavanjem voćki trnjem ili šašom od kukuruza. Zimska ishrana zečeva znatno smanjuje štete, a regulisanje brojnog stanja takođe predstavlja zaštitnu mjeru. Štete prave i divlje svinje; krompirišta, kukuruz i ostale poljoprivredne kulture. Štete su naročito izražene u “nežirom” rodne godine. Štete od medvjeda su najčešće na zobi, voćnjacima i na stoci. Sve štete se u cijelosti ne mogu izbjeći, ali se prihranjivanjem mogu značajno umanjiti.

322. Ko obezbjeđuje čuvanje lovišta i na koji način?
Zakon o lovstvu obavezuje korisnike lovišta da su dužni organizovati lovočuvarsku službu. Dužnosti lovočuvara su da se brinu o neposrednoj zaštiti i uzgoju zaštićene divljači, a da čuvaju lovno-tehničke objekte, da pronalaze izvršioce prekršaja i krivičnih dijela protiv lova i da protiv njih podnose prijave nadležnim organima. Čuvare lova postavlja i razrješava lovačka organizacija i oni imaju status službenog lica, a mogu biti u stalnom ili honoparnom radnom odnosu, kao i volonteri. Pored čuvara lova, zakon o lovstvu određuje da organi šumarstva – lugari i pripadnici milicije vrše službu čuvara lovišta na području na kojem obavljaju svoju redovnu dužnost. Lovočuvarska služba se efikasnije može organizovati ako se napravi dobra saradnja sa drugom fizičkim i pravnim licima i ako se oni stimulišu na pomaganje pri davanju potrebnih informacija, obavještavanju i sl.. Saradnja sa veterinarskim ustanovama predstavlja posebno koristan vid zaštite lovišta u cjelini.

BOLESTI DIVLjAČI

323. Kako prepoznajemo bolesnu divljač?
Osnovna mjera uočavana bolesti je obilazak i osmatranje lovišta i divljači. Zdrava divljač je normalno živahna, pokretna, plašljiva i bježi na najmanji znak opasnosti. Bolesnu divljač u prirodi prepoznajemo prostim okom po nekim tipičnim znacima:
– izmjenjen opšti izgled (mršavost, vidljive tjelesne deformacije, otok, napet trbuh i sl.),
– neuobičajeno ponašanje, uz dozvoljavanje da se čovek približi,
– smetnje kod kretanja, nedostatak udova i sl.,
– pojačan iscjedak (slinavost, iscjedak iz očiju, gubice, kljuna, stražnjice, rodnice it.d.,
– krv , crvi, rijetka balega i sl. uz trag životinje.

324. Šta od uginule ili odstrijeljene divljači izdvajamo za veterinarsku pretragu?
Ukoliko se radi o sitnijim primjercima, najbolje je cijelu divljač transportovati do odgovarajyhe veterinarske ustanove, a ako se radi o krupnijim primjercima, onda je potrebno unutricu dostaviti na analizu i pregled.

325. Kome se šalju dijelovi divljači ili cijeli primjerak na zdravstvene pretrage?
Navedeni dijelovi šalju se nadležnim veterinarskim zavodima ili drugim ovlaštenim veterinarskim ustanovama.

326. Koje bolesti napadaju divljač?
Bolesti dijelimo na organske, zarazne i parazitarne bolesti.

327. Koje vanjske parazite kod zečeva možemo naći?
Zec često obolijeva od parazitarnih oboljenja, kao što su:
– krpeljivost (krpelji se hrane krvlju zeca, zec slabi a katkad i ugine),
– šuga (češća kod kunića nego kod zečeva, izaziva svrab, a češanjem se formiraju ranice).

328. Koje unutrašnje parazite kod zečeva možemo naći?
– metiljavost (karakteristična je za barske, podvodne i vlažne terene, a uzročnici su veliki i mali metilj koji napadaju jetru),
– plućna crvljivost (u plućima se nalaze crvi debljine konca i oni su uzročnik upala pluća, od kojih zec često i ugine),
– trakavičavost (ovaj parazit se nalazi u tankom crijevu),

329. Koje zarazne bolesti napadaju zeca?
Zarazne bolesti su sledeće:
– bruceloza zečeva (kod zečice dolazi do upale materice, a kod zeca do upale muda),
– zečija kuga (javlja se u dva oblika: krvavopjenast iscjedak iz nosa sa crvenim, otečenim plućima). Meco nije za jelo.
– pseudotuberkuloza zečeva (dugotrajna je i na plućima, jetri, bubrezima i slazeni se obrazuju gnojni čvorići do veličine lješnjaka),
– tularemija (bolest prenoce krpelji, zec je trom i ne plaši se čovjeka i često se kreće u krug), nije za jelo.
Od ostalih zaraznih bolesti možemo pomenuti: toksoplazmozu, stafilomikoze i kožna fibromatoza…

330. Koja se bolest sa zeca može prenijeti na čovjeka?
Toksoplazmoza je zarazna bolest koja ce može prenijeti na čovjeka, ali i druge zarazne bolesti kod kojih meso nije za ishranu su potencijalno opasne po čovjeka.

331. Koja parazitarna oboljenja nalazimo kod divlje svinje?
Najčešća parazitarna oboljenja su:
– metiljavost (slično kao kod zeca),
– trakavičavost (zaraza se širi izmetom čovjeka),
– trihineloza (zarazi se jedući zaraženo meso).

332. Zašto je obavezno dostaviti meso divlje svinje na pregled?
Zbog potencijalne zaraženosti, posebno trihinelozom. Kao uzorak se uzima komadić mesa veličine oraha sa dišne prepone (između trbušne duplje i rebara).

333. Kome se dostavlja meso divlje svinje na pregled?
Dostavlja se ovlaštenoj veterinarskoj stanici ili ustanovi.

334. Kako se prenosi trihineloza?
Prenosi se jedući zaraženo meso. Uzročnici su nevidljivi prostim okom.

335. Koje su zarazne bolesti divljih svinja?
To su: svinjska kuga, vrbanac, bedrenica, slinavka i šap, te bjesnilo.

336. Koje parazitarne bolesti divljih preživara poznajete?
Hajčešće su to: želučano-crijevna crvljivost, nosni štrk, ugrčavost, te šuga divokoza.

337. Koje zarazne bolesti divljih preživara poznajete?
Najvažnije zarazne bolesti su: bedrenica, bjesnilo, zarazno sljepilo divokoza, zarazna bradavičavost, slinavka i šap, bruceloza, endemičnu parezu jelena (hromost), nekrobacilozu i pasterelozu.

338. Da li se bedrenica ili crni prišt mogu prenijeti na čovjeka?
Ova bolest se može prenijeti na čovjeka i meso je opasno za upotrebu.

339. Da li bjesnilom mogu biti zaraženi divlji preživari?
Mogu.

340. Da li je zarazno sljepilo divokoza opasno po čovjeka?
Nije, meso je za ljudsku upotrebu ako životinja nije previše mršava.

341. Smije li se koristiti meso divljih preživara zaraženih slinavkom?
Ne smije, meso je opasno po ljude.

342. Koji paraziti napadaju pernatu divljač?
Najčešće su to valjkasti crvi koji izazivaju singamozu. Bolest nastaje uzimanjem zaražene hrane, proždiranjem gujavica, te nekih pužića i člankonožaca. Oboljevaju najčešće pilići, koji ispruže vrat i teško dišu, često s otvorenim kljunom, piskutaju, kišu, tresu glavom, a iz nosa se cijedi gust iscjedak. Meso je jestivo.

343. Koje zarazne bolesti ugrožavaju pernatu divljač?
To su: atipična kuga peradi, kokošiji tif, kolera peradi, hronična respiratorna bolest i tuberkuloza, a kod jarebica boginje (variola). Meso nije za upotrebu.

344. Koju opaku zarazu prenose zvijeri?
Prenose bjesnilo, a najopasniji i najčešći prenosnik je lisica.

345. Oboljevaju li zvijeri od vanjskih parazita?
Oboljevaju (ehinokokoza, šuga i sl.).

346. Prenose li zvijeri unutrašnje parazite opasne po čovjeka?
Prenose.

347. Smije li se koristiti meso jazavca u čovjekovoj ishrani?
Ne smije prije provjere na trihinelozu.

348. Da li je zakonom propisan pregled mesa životinja prije stavljanja u promet?
Jeste.

349. Koje bolesti po odredbama zakona predstavljaju opasnost za divljač?
Prema zakonu, opasnost za divljač predstavljaju sledeće bolesti: atipična kuga peradi, bedrenica (crni prišt), bjesnilo, bruceloza, cisticerkoza, ehinokokoza, leptospiroza, listereloza, groznica, psitakoza, salmoneloze, slinavka, šap, svinjska kuga, trihineloza, tuberkuloza, tularemija i vrbanac.

350. Šta je lovačko udruženje dužno da obezbijedi za zaštitu zdravlja divljači i ljudi na svom području?
Lovačko udruženje i svaki lovac pojedinačno, dužan je da prijavi sumnju o navedenim zaraznim bolestima, kao i da preduzmu niz drugih radnji radi dostavljanja uzorka zaražene divljači na analizu, uklanjanje lešine iz lovišta zakopavanjem ili spaljivanjem, vršiti odstrel i drugih pouzdano utvrđenih zaraženih životinja, uzeti učešće u organizaciji i akciji uništavanja štetočina u lovištu, donositi posebne planove i programe u saradnji sa drugim institucijama na suzbijanju zaraze divljači, kao i niz drugih aktivnosti.

351. Šta je lovac dužan da uradi kada nađe lešinu uginule divljači?
Dužan je da obilježi lokalitet na kom se nalazi lešina uz potrebne mjere opreza, jer se može raditi o uginuću zbog zarazne bolesti, ako se radi o manjoj životinji, istu treba transportovati do nadležne veterinarske ustanove, Ako se radi o većoj životinji, dužan je obavijestiti veterinarskog inspektora i svoju lovačku organizaciju i zajedno sa drugima učestvovati u organizaciji transporta lešine ili njenih dijelova do nadležne veterinarske ustanove, a ostatke zakopati ili spaliti, izvršiti dezinfekciju i dezinsekciju terena, odnosno mjesta uginuća životinje, te niz drugih radnji.

352. Da li je lovac dužan da svake godine u septembru cijepi svoga psa?
Jeste, protiv bjesnila.

353. Da li je lovac dužan da svome psu daje lijekove protiv unutrašnjih parazita?
Jeste.

PLANIRANJE I GAZDOVANJE U LOVIŠTU

354. Od čega zavisi veličina lovišta?
Veličina lovišta zavisi od osnovnih životnih potreba koje smatramo neophodnih za uspešno gazdovanje u tom lovištu.

355. Zašto lovište treba da predstavlja lovno privrednu cjelinu?
Lovište treba da predstavlja lovno-privrednu celinu radi pogodnosti za gazdovanje, bez obzira na vlasništvo zemljišta koje obuhvata, a granice lovišta treba da idu prirodnim geografskim linijama kao što su vodotoci rijeka, oštre kose, važnije komunikacije i sl.

356. Ko ustanovljava lovište?
Lovište ustanovljava Vlada RS na prijedlog resornog ministarstva.

357. Šta predstavlja lovište u okviru gazdovanja u lovstvu?
Lovište je osnovna organizaciono-ekonomska jedinica za gazdovanje u lovstvu. Za nju se izrađuje lovna osnova koja utvrhuje uslove zaštite i uzgoja divljači, uređenja površina i korišćenja divljači.

358. Od čega zavisi veličina lovišta kao zaokružene lovno-privredne cjeline?
Veličina lovišta može biti različita, a zavisi od vrste divljači koje se tu uzgaja. Obično se veličina lovišta kreće u granicama od 2.000 ha do 20.000 ha.

359. Kome se mogu ugovorom dati lovišta na gazdovanje?
Osnivač lovišta posle obavljenog konkursa, ugovorom daje lovište na korišćenje lovačkim ili privrednim organizacijama koje ponude najbolje uslove za period od najmanje 10 godina.

360. Na šta se obavezuje ugovorom korisnik lovišta?
U ugovoru se korisnik lovišta obavezuje na izradu lovne osnove, koja prema zakonskoj regulativi mora biti izrađena i od osnivača odobrena kao dokumenat dugoročnog planiranja.

LOVNA OSNOVA

361. Šta je lovna osnova?
Lovna osnova je dugoročni plan gazdovanja lovištem u kojoj je dat što potpuniji prikaz zadataka koji vode dostizanju željenog cilja u gazdovanju lovištem.

362. Koje dijelove sadrži lovna osnova?
Lovna osnova sadrži sledeće dijelove:
– početno stanje lovišta,
– buduće stanje lovišta,
– upravljanje lovištem.

363. Šta sadrži poglavlje “početno stanje” u lovnoj osnovi?
U poglavlju “početno stanje” utvrđuje se objektivno stanje koje u lovištu postoji, a ima uticaja na život divljači u njemu. Sadrži:
– opšte podatke (lokacija lovišta, geografski položaj i sl.),
– prirodne uslove lovišta (klima, zemljište, pokrivenost zemljišta i sl.),
– stanje mira u lovištu (prisutnost čovjeka, grabljivica, saobraćaja i sl.).
– proljetno stanje divljači,
– uređenost i tehnička opremljenost lovišta,
– odnos lovišta sa drugim privrednim granama i susjednim lovištima.

364. Zašto su važni podai o prirodnim uslovima u lovištu (klimi, tlu i vegetaciji)?
Podaci o prirodnim uslovima u lovištu su važni radi pravilnog utvrđivanja lovne osnove, odnosno o prirodnim mogućnostima lovstva za neko područje i za konkretnu vrstu divljači.

365. Zašto je važno utvrditi realno proljetno brojno stanje divljači u lovištu na početku važenja lovne osnove?
Realno proljetno brojno stanje divljači u lovištu na početku važenja lovne osnove važno je utvrditi radi sagledavanja brojnog stanja divljači poslije zimskog perioda, a na početku utvrđivanja lovne osnove radi praćenja brojnog stanja divljači tokom utvrđenog perioda trajanja lovne osnove. Potrebno je sagledati dakle, stanje divljači u lovištima za svaku zaštićenu i nezaštićenu vrstu, tj. brojnost, kvalitet i zdravstveno stanje.

366. Šta treba da sadrže podaci o “tehničkom uređenju i opremljenosti lovišta” u poglavlju “početno stanje”?
Uređenost i tehnička opremljenost lovišta podrazumjeva da treba opisati postojeće stanje objekata i opreme kao i njihovu upotrebljivost u tom vremenu.

367. Koja poglavlja sadrži dio lovne osnove koji govori o “budućem stanju lovišta”?
To su sledeha poglavlja:
– osnove budućeg gazdovanja,
– uzgoj divljači,
– dinamika populacije,
– zaštita divljači,
– ishrana divljači u lovištu,
– uređenje i oprema lovišta,
– korišćenje lovišta,
– organizacija lovišta i službi,
– dinamika uređenja lovišta,
– dinamika ulaganja i prihodi.

368. Šta obuhvata poglavlje o “uzgoju divljači” u lovnoj osnovi?
U poglavlju uzgoj divljači treba utvrditi vrste divljači koje učestvuju kao osnovna a isto tako i sporedna divljač, utvrditi njihova staništa (po površini) i zatim izvršiti bonitiranje za svaku vrstu posebno. Na osnovu prednjih dopataka može se doći do ocjene kapaciteta lovišta za svaku vrstu divljači ponaosob.

369. Koje mjere moraju biti predviđene u poglavlju o zaštiti divljači u lovnoj osnovi?
Poglavlje zaštita divljači treba da dadne osvrt na stanje mira u lovištu izloženo u prvom dijelu, i da utvrdi mjere koje treba preduzeti da se uspostavi maksimalno povoljan mir koji se može postići u odnosu na realne potrebe drugih privrednih grana, s obzirom na stanje štetočina i druga uznemiravanja. U ovom dijelu se daju zadaci o organizovanju lovočuvarske službe, kao niz drugih obaveza za uspostavljanje što povoljnijeg mira u lovištu.

370. Šta se predviđa u poglavlju o ishrani divljači u lovnoj osnovi?
U poglavlju ishrana divljači u lovištu treba dati podatke o mjerama prihranjivanja svake vrste divljači posebno, uz obezbjeđenje dovoljnih količina hraniva i soli. Takođe utvrditi potrebe za vodom, kao i njeno obezbjeđenje ako je ona u toku godine kritična.

371. Šta predviđa poglavlje uređenje i oprema lovišta u lovnoj osnovi?
U poglavlju uređenje i oprema lovišta govori se o stanju i upotrebljivosti postojećih lovno tehničkih i lovno uzgojnih objekata i opreme, kao i o potrebi izgradnje novih, koje moramo imati da bi planske zadatke uzgoja, zaštite i korišćenja divljači efikasno i na najbolji način izvršili.

372. Šta je osnov na kojem se predviđa obim korišćenja lovišta?
Korišćenje lovišta je poglavlje u kojem se na osnovu podataka o kretanju populacije i prirasta u poređenju sa kapacitetom, utvrđuju količine divljači za korišćenje po pojedinim godinama i daju osnovne upute za njegovo provođenje.

373. Zašto je neophodno utvrditi način organizovanja lovišta i službi u nemu?
U dijelu organizacija lovišta i službi u njemu govori se o načinu administrativnog i stručnog organizovanja sa ciljem da se provedu planski zadaci iz lovne osnove.

374. Na šta obavezuje dio “upravljanje lovištem” lovnoj osnovi?
Treći dio lovne osnove utvrđuje način upravljanja lovištem i način praćenja svih promjena koje se u njemu zbivaju kroz planski period. Upravljač lovišta mora voditi potrebnu evidenciju na osnovu koje je moguće pratiti ispravnost utvrđenih planskih mjera, kao i sve promjene koje se iz godine u godinu u lovištu dešavaju. Lovnu osnovu radi upravljač lovišta, a odobrava je osnivač.

KATASTAR LOVIŠTA

375. Šta sadrži katastar lovišta?
Katastar lovišta sadrži opšte podatke o osnivaču i korisniku, podatke o lovnim i ne lovnim površinama, podatke o površinama pod kulturama, nadmorskoj visini, granicama, divljači i objektima.

376. Zašto je neophodno uredno pratiti promjene u katastru lovišta?
Promjene u katastru lovišta potrebno je uredno pratiti radi utvrđivanja boniteta i kapaciteta pojedinih vrsta divljači na toj površini.

377. Šta se sve unosi u kartu lovišta?
Karta lovišta najprije mora da ima svoje granice, date u opređenoj razmjeri (1:25000 ili 1:50000), označene pojedine kulture, kao i lovno-uzgojne i lovno-tehničke objekte.

378. Koji je cilj bonitiranja lovišta?
Bonitiranje lovišta je utvrđivanje realnih mogućnosti opređenog staništa za zadovoljenje životnih zahtjeva pojedinih vrsta divljači.

379. Šta sve utiče na bonitet (dobrotu) lovišta?
Na bonitet lovišta utiče hrana i voda, vegetacija, tlo, klima, konfiguracija, mir u lovištu i opšta prikladnost lovišta.

380. Da li je utvrđivanjem boniteta lovišta za srneću divljač utvrđen kvalitet lovišta i za sve ostale vrste divljači?
Nije.

KAPACITET LOVIŠTA

381. Šta je kapacitet lovišta?
Kapacitet lovišta označava gustoću optimalne naseljenosti neke vrste divljači na površini lovišta. Razlikujemo privredni (gospodarski) kapacitet i biološki kapacitet lovišta. Privredni kapacitet je onaj broj divljači koji se na jedinici površine lovišta može uzgajati bez osjetnih šteta za druge privredne grane a da se pri tom održava željeni kvalitet grla i dobro zdravstveno stanje. Biološki kapacitet lovišta je predstavljen onim brojem divljači koju je moguće uzgajati na jedinici površine lovišta (na 100 ha), a da se pri tome kod nje ne konstatuje opadanje kvaliteta ili pogoršanje zdravstvenog stanja.

382. Šta utiče na kapacitet određene vrste divljači u jednom lovištu?
Na kapacitet određene vrste divljači u jednom lovištu utiče bonitet lovišta.

383. Šta predstavlja realni prirast pojedine vrste divljači u lovištu?
Realan prirast pojedine vrste divljači u lovištu predstavlja razliku ukupnog brojnog stanja i broja jedinki koje po raznim osnovima stradaju (od grabljivica, bolesti, lovom i sl.) na godišnjem nivou.

384. Kako se ustanovljava brojnost divljači u lovištu?
Prebrojavanjem.

GODIŠNJI PLAN GAZDOVANJA LOVIŠTEM

385. Šta je godišnji plan gazdovanja lovištem?
Na bazi odredaba lovne osnove i utvrđenog brojnog stanja svake vrste divljači na početku godine (proljetno brojno stanje) donosi se godišnji plan gazdovanja lovištem.

386. Šta se obavezno predviđa godišnjim planom gazdovanja u lovištu?
On se sastoji od nekoliko poglavlja, od kojih su najvažniji: plan uzgoja i zaštite, plan uređenja lovišta, plan korišćenja lovišta i finansijski plan.

LOVNO-TEHNIČKI OBJEKTI

387. Šta spada u lovno-tehničke objekte?
Lovno-tehnički objekti koji u lovištu treba da omoguće boravak, uspješnu zaštitu, komuniciranje, stručno osmatranje, odstrel ili samo posmatranje divljači, su staze, zasjedi, čeke, osmatračnice i kolibe.

388. Čemu služe lovačke staze?
Lovačke staze služe da se omogući pristup do mjesta osmatranja i lova divljači, do hranilišta, solila i sl.

389. Čemu služe zasjedi?
Zasjedi su mjesta iza kojih se lovac sklanja, a služe za to da divljač lovca ne primjeti.

390. Šta su čeke i kakve se grade?
Solidniji objekti za osmatranje i lov divljači su čeke i osmatračnice. Mogu biti pokrivene i zatvorene, a mogu se praviti na stubovima i sl.

391. Čemu služe lovačke kolibe?
Da bi se lovac ili lovočuvar mogao skloniti u slučaju nevremena, da bi se moglo prenoćiti u blizini mjesta lova, u lovištima se prave lovačke kolibe.

KORIŠĆENJE DIVLJAČI I LOVIŠTA

392. Šta treba znati o divljači da bi lov bio uspješan i ispravan?
Da bi lov bio uspješan i ispravan potrebno je dobro poznavati život i ponašanje divljači u raznim prilikama, uz uvažavane pozitivnih propisa u vezi sa lovstvom.

393. Šta je važno u lovu čekanjem?
U lovu čekanjem je važno pravilno odabrati pogodna i pregledna mjesta gdje divljač izlazi ili prelazi. Potrebno je imati dosta strpljenja i sl.

394. Koja se divljač lovi čekanjem?
Čekanjem se lovi srneća divljač i druga divljač (divlja svinja, lisica, neke vrste pernate divljači) kod koje je prije odstrela potrebno ocijeniti kvalitet ili pol jedinke.

395. Koja se divljač lovi šuljanjem?
Šuljanjem se može loviti skoro sva divljač. Najčešće određene vrste pernate divljači (guske, patke), rjeđe srneća divljač zbog toga što lovac u kratkom vremenu teško može ocijeniti kvalitet i pol jedinke.

396. Šta je važno u lovu šuljanjem?
Potrebno je da lovac dobro poznaje mjesta gdje divljač predanjuje. Prilikom šuljanja lovac mora biti oprezan, da ide vrlo polako, korak po korak uz stalno osmatranje. Kretanje ne smije biti neprekidno. U momentu kada se uoči divljač, potrebno ju je brzo osmotriti i donijeti odluku da li je ista za odstrel.

397. Koja ce divljač lovi pogonom?
Pogonom se mogu loviti zečevi, fazani, jarebice i šljuke.

398. Koja se divljač ne može loviti prigonom (hajkom)?
Lov srneće divljači hajkom je zabranjen, kao i one divljači koju prije odstrela treba osmotriti i donijeti zaključak da li je ista za odstrel.

399. Koja se divljač lovi sa kerovima goničima?
Sa kerovima goničima se love zečevi, lisice, divlje svinje uglavnom na pokrivenim terenima.

400. U kom periodu se nesmiju puštati psi u lovište?
Zakonom je zabranjeno sa psima proganjati i uznemiravati divljač u vremenu od 15. januara do 31. jula.

401. Koja se divljač lovi kerovima ptičarima?
Ptičari su pasmina pasa kojom se prvenstveno lovi leteća divljač, ali su jednako dobri i za otkrivanje zeca.

402. Koja se divljač lovi jamarima?
Jamarenjem se love lisice, jazavci i kune bjelice.

403. Koja se vrsta lovi cunjavcima?
Cunjavci se mogu iskoristiti za pronalaženje ranjene divljači, za donošenje odstrijeljene divljači i olajavanjem nađene ranjene divljači. Naročito su korisni za istjerivanje fazana i šljuka iz šikara i travuljina i ostale pernate divljači i zečeva.

404. Koja se divljač hvata živa i zašto?
Hvatanju žive divljači pristupamo radi naseljavanja ili osvježavanja krvi u drugim lovištima i radi prodaje, odnosno zamjene divljači. Hvatati se može većina divljači, a najčešće zečevi, srne, divokoze i fazani.

405. Kojoj se divljači odmah vadi utroba?
Utroba se odmah vadi krupnoj divljači kao što je: jelenska i srneća divljač, divokoze, medvjedi i divlje svinje, kako bi se ista brže ohladila, kao i drugoj divljači kojoj je prilikom odstrela razoren stomak, a i transport bez utrobe je daleko lakši i jeftiniji. Mužjacima se takođe odmah odstranjuju jaja kako bi se spriječio nepovoljan uticaj na meso odstrijeljene divljači.

406. Šta treba učiniti kod sitne divljači da se ne pokvari?
Vadimo utrobu, odstranjujemo preostalu krv i organizujemo brz transport. Posebno treba paziti da meso ne upljuju muhe.

407. Šta odstranimo kod zeca ako ne vadimo utrobu?
Odstranimo mokraću odgovarajuhim stiskanjem u predjelu prepona.

408. Koja se divljač guli radi skidanja kože?
Gulimo kožu one divljači čije krzno ima vrijednost u daljoj preradi. Najčešće je to dlakava divljač.

409. Koja se divljač svlači radi skidanja kože?
Kožu svlačimo većinom sa: obje vrste kuna, tvora, lisice. vidre, vjeverice i lasice. Osim toga koža se svlači i sa drugih vrsta sitne dlakave divljači koja ima vrijedno krzno.

410. Koja su industrijska krzna divljači?
U industrijska krzna spadaju: zečije kožice, dlaka jazavca, dlaka divljih svinja, te krzna neke druge divjači.

411. Čime se privremeno konzervira koža divljači?
Razvijenu svježu kožu tretiramo sa mješavinom stipse i kuhinjske soli (1/3 : 2/3), a potom savijamo sa krznom prema vani.

412. Koja se divljač i danas lovi gvožđima i zamkama?
Zakonom je zabranjeno loviti divljač gvožđima i zamkama.

413. Koju divljač i danas tamanimo otrovima?
Zakonom je zabranjeno tamaniti divljač otrovima.

414. Koja se divljač danas lovi petometkom?
Zakonom je dozvoljen lov puškom sačmaricom sa najviše dva metka.

415. Šta je osnovni cilj kod obrade odstrijeljene divljači?
Moramo voditi računa da se divljač dobro ohladi, bez obzira da li se utroba odmah vadi ili ne i osnovno je da ista nepokvarena i svježa stigne na mjesto njene namjene.

416. Na šta treba paziti kod vađenja utrobe odstrijeljene divljači?
Kod vađena utrobe odstrijeljene divljači treba paziti da nije oštećena utroba puščanim hicom i istu pažljivo izvaditi i pustiti da se meso hladi.

417. Na šta se obraća pažnja kod transporta divljači?
Krupnu divljač transportujemo prema ustaljenim propisima za transport zaklane domaće stoke. Zecu vežemo prednje noge ispod koljena kanapom i tako svezane nižemo na motku da im zadnji kraj slobodno visi. Fazanima i jarebicama provučemo kanap kroz nosne šupljine na kljunu i vežemo ih u parove, divlje guske, patke, kao i drugu sitnu pernatu divljač vežemo kanapom oko vrata u parove i dr. Vezanu u parove, svu sitnu divljač nižemo na motke, tako da im zadnji kraj slobodno visi. Prednost ovakvog transporta je što se divljač neće skvasiti i okrvaviti jedna o drugu i što će krv, tekućina iz crijeva i mokraća curiti naniže i neće doći do zagađenja.

418. Kako se skida koža sa krznašica?
Koža sa krznašica skida se svlačenjem.

419. Kako se skida koža sa krupne divljači?
Koža sa krupne divljači skida se guljenjem.

420. Kako se suši koža divljači?
Oguljenu kožu razapinjemo dlakom prema unutra na dasku ili zid, što zavisi od veličine kože, a na krajevima je pričvrstimo ekserima. Prilikom zatezanja vodimo računa da koža zadrži prirodan oblik. a sušimo je na umjereno toplom vazduhu (ne na suncu ili dimu).

421. Kako se konzervira koža dlakave divljači?
Koža dlakave divljači konzervira se privremeno smešom stipse i soli, a za trajno čuvanje ona se suši ili preparira.

422. Kako se priprema divljač za prepariranje?
Potrebno je prvo izvaditi utrobu, a njeno mjesto popuniti vatom, mahovinom, novinama, koprivom i sl. Mjesto odstrela ili kljun začepimo vatom, kako se krv ili drugi sadržaji ne bi razlijevali po krznu ili perju. Divljač treba što hitnije transportovati do preparatora. Divljač se pakuje u kartonskoj ili drvenoj kutiji – nikako u plastičnim kesama i sl.

423. Da li se divljač za prepariranje transportuje do preparatora sa utrobom?
Ne, sem ako se do preparatora može doći u izuzetno kratkom vremenu.

424. Kako se održavaju dermoplastični preparati i trofeji krznašica?
Lovac trofej i dermopreparat mora pravilno i redovno održavati. U održavanju se mora boriti protiv prašine, moljaca i muzejske groznie.

425. Šta se smatra lovačkim trofejom?
Lovačkim trofejom se smatraju određeni dijelovi ili cjelokupni dermoplastični preparati odstreljenih primjeraka divljači. Oni predstavljaju ukras u lovčevom domu i Podsjetnik na prijatne trenutke provedene u prirodi.

426. Od čega zavisi kvalitet trofeja?
Kvalitet trofeja divljači zavisi od klimatskih uslova, staništa iz kojeg potiču, na šta ne možemo uticati, ali imamo djelimičnu mogućnost da radom u lovištu na poboljšanju ishrane, sanitarnim i selekcionim odstrelom, utičemo na kvalitet trofeja.

427. Na šta se mora obratiti pažnja kod obrade rogovlja?
Rogovlje ne smijemo nikad odvajati od čelenke, jer samo tako predstavljaju vrijednost kao trofej. Posebnu pažnju treba posvetiti obradi, rezanju i iskuhavanju čelenke. Rogovlje ne smijemo ničim premazivati, jer tako gubi vrijednost.

428. Na šta se mora obratiti pažnja pri skidanju kože divljači koju ćemo obraditi kao trofej za opjenu?
Kožu trebamo skinuti pažljivo da je ne bi oštetili na način kako se skida koža za tu vrstu divljači. Koža mora imati sve elemente koji se ocjenjuju.

429. Na šta se mora obratiti pažnja kod obrade kljova?
Da bi kljove izvadili neoštećene, potrebno je i na donjoj i na gornjoj vilici, od njuške pa do očiju skinuti kožu, a zatim vilicu otpiliti, naročito pazeći na donju vilicu koju treba otpiliti što dužu, jer kljova sa 2/3 svoje dužine leži u kosti vilice. Kljove dobro treba očistiti i unutra usuti parafin. Učvršćujemo ih na ravnu površinu (daščicu) i to samo na Jednom mjestu, jer kljove “rade” nekoliko godina i mogle bi ce oštetiti ako bi bile učvršćene na dva mjesta. kako bi ih sačuvali od pucanja.

430. Koji dijelovi tijela divljači služe kao lovački trofeji?
Kao lovački trofeji služe sledeći dijelovi tijela divljači:
Kod srndaća – rogovlje,
Kod jelena – rogovlje, zubi očnjaci iz gornje čeljusti (očnjake imaju i košute) i dlake grive,
Kod jelena lopatara rogovlje,
Kod divokoze – rogovi i duge dlake sa hrpta,
Kod kozoroga i muflona rogovi,
Kod divlje svinje (vepra) – kljove i duge čekinje sa hrpta,
Kod medvjeda – krzno, lobanja, očnjaci i kost iz spolovila mužjaka,
Kod vuka – krzno, lobanja i kost iz spolovila mužjaka,
Kod jazavca – očnjaci, lobanja, krzno i dugačke dlake sa hrpta,
Kod lisice – očnjaci, lobanja i krzno,
Kod zeca – dlake iz brkova,
Kod ptica – dermoplastični preparat cijele ptice ili pojedina karakteristična pera.

431. Od koje divljači se ocjenjuje krzno kao lovački trofej?
Krzno kao lovački trofej ocjenjuje se od divlje mačke, risa, vuka i medvjeda.

432. Od koje divljači se ocjenjuje lobanja kao lovački trofej?
Lobanja kao lovački trofej ocenjuje se od vuka, lisice, jazavca, medvjeda, risa i divlje mačke.

433. Šta se ocjenjuje kod lobanje medvjeda, vuka, risa, lisice, divlje mačke i jazavca?
Ocіenjuje se veličina lobanje (dužina i širina).

434. Po kojoj formuli se ocjenjuju lovački trofeji?
Godine 1937 međunarodni savjet lova je izgradio jedinstvene formule po kojima se vrši ocjena trofeja pojedinih vrsta divljači. Osnovno kod tih formula je to da se ocjena izražava u brojkama, pri čemu je subjektivizam sveden na minimum. Ove formule su kod nas ozvaničene propisima i prema njima se mora vršiti ocenjivanje.

435. Koji se dijelovi tijela srndaća ocjenjuju po međunarodnoj formuli?
Rogovlje.

436. Kako se utvrđuje starost divokoze ili divojarca na rogu?
Starost se utvrđuje prema broju godova (nabora) na rogovima.

437. Koji elemenat ocjene kljova donosi trofeju najviše poena?
Trofeju najviše donosi poena širina sjekača, jer se množi konstantom 3.

438. Šta se mjeri kod krzna medvjeda da bi se dobili poeni za veličinu?
Dužina i širina krzna.

TRAGOVI DIVLJAČI

439. Koje tragove divljači koristi lovac u traženju?
Lovac koristi vidljive tragove divljači (tragovi udova, zuba, kljuna, rogova, izmetina i sl.).

440. Koje tragove divljači koristi lovački pas u lovu?
Lovački pas u lovu se služi mirisnim tragovima.

441. Koje tragove ostavlja pernata divljač?
Ostavlja tragove udova, kljuna i izmeta, kao i mirisne tragove.

442. Zašto jeleni i sridaći ostavljaju tragove rogova?
Za vrijeme čišćenja čupe i izumrlog kožnog dijela na pogovima prilikom njihovog rasta, jeleni i srndaći se češu o mlado drveće.

443. Koja širina traga stopala medvjeda ukazuje da je to kapitalac?
Širina traga stopala od 14 cm i više ukazuje da se radi o kapitalcu.

444. Po čemu se najprije zaključuje prisustvo divljih svinja u lovipštu?
Prema izrovanoj zemlji na raznim površinama.

445. Gdje se najčešće nađu tragovi izmeta od lisice?
Na putevima i stazama, na stijenama, na golim brežuljcima, rubovima oranica i sličnim otvorenim mjestima, odakle osmatra i kuda se kreće, a u izmetu ima dlačica od prožderanih dijelova životinja.

446. U čemu je glavna razlika traga divlje i pitome mačke?
Osnovne vidljive razlike između tragova divlje i pitome mačke su u tome da su tragovi pitome mačke oštriji nego u divlje, jer su šape divlje mačke dlakavije. Jastučići šapa divlje mačke su nešto krupniji.

447. Kakvog je oblika izmetina zeca?
Izmet je okruglo-spljošten, zelenkaste boje (brabonjci).

LOVAČKO ORUŽJE, MUNICIJA I OPREMA

448. Koje oružje spada u lovačko?
U lovačko oružje spada oružje namjenjeno za lov. Prema vrsti metka ono se dijeli na sačmarice i kuglare.

449. Koje su osnovne karakteristike puške sačmarice?
Sačmarice su lovačke puške za gađanje pokretnih ciljeva uglavnom sitnije divljači, širokim snopom sačme. Domet im je relativno mali. Unutrašnjost cijevi je glatka.

450. Koja je upotrebna namjena za puške sačmarice?
Lov na sitniju divljač.

451. Koja je razlika između cilindrične i čokirane cijevi?
Cilindrične cijevi su one čiji je prečnik jednak od prelaznog konusa na kraju ležišta metka, pa do usta cijevi. Za razliku od njih, kod čokiranih cijevi imamo suženje prečnika cijevi u predjelu 4 – 6 cm prije usta cijevi, to suženje nazivamo čokom i kod ovih puaka nešto je poboljšana efikasnost kod većih udaljenosti, odnosno rasipanje sačme je manje.

452. Kako se označavaju kalibri kod pušaka sačmarica?
Kalibri pušaka sačmarica su različiti i označavaju se brojevima 4, 8, 12, 16, 24, 28, 32 i 36.

453. Šta predstavlja broj kojim se označava kalibar sačmarice?
Kalibri ne govore o prečniku cijevi u mm, već označavaju koliko se kugli istog prečnika može izliti iz jedne funte olova (oko 453,6 gr). Tako imamo da je prečnik cijevi kalibra “12” jednak prečniku svake od 12 jednakih izlivenih kugli od jedne funte olova, što znači da veći kalibar ima manji prečnik cijevi. Ako bi se kalibri iskazali u mm. onda imamo:
kalibar 12 od 18,2 do 18,6 mm
kalibar 16 od 16,8 do 17,2mm
kalibar 20 od 15.7 do 16,1 mm
kalibar 24 od 14,7 do 15,1 mm
kalibar 28 od 13,8 do 14,2 mm
kalibar 32 od 12,7 do 13,1 mm
kalibar 36 od 10,2 do 10,6 mm

454. Šta znače brojevi 65 i 70 otisnuti na vanjskom dijelu cijevi sačmarice?
Navedeni bpojevi označavaju dužinu ležišta za metak (ojačani dio).

455. Koje su karakteristike puške kuglare?
Puške kuglare imaju izolučenu cijev. Najčešće imaju 4-6 polja i žljebova, tako da zrno na putu kroz nju napravi krug od 360.

456. Koja je upotrebna namjena pušaka kuglara?
Osnovna namjena im je lov na krupniju divljač.

457. Šta označava broj 7×57 otisnut na vanjskoj strani cijevi puške kuglare?
Oznaka 7×57 govori da je cijev konstruisana za municiju kalibra 7 mm čija je dužina čaure 57 mm, tj. puška ima mehanizam za izvlačenje čaure. Ako imamo oznaku “7x57P”, a uz to se cijev završava vijencem (Rand – internacionalna oznaka), radi se o puškama prelamačama.

458. Da li se smije upotrebljavati municija sa oznakom 8dž57 u puškama u kojima stoji oznaka kalibra 8×57?
Ne smije zbog različitih prečnika bušenja cijevi 8×57(7,80/8,07) i 8×57 (7, 89/8, 20).

459. Koje su puške malokalibarske?
U ovu kategoriju spadaju puške sa glatkim cijevima 6 i 9 mm, a isto tako i puške sa izolučenim cijevima kalibra manjeg od 6 mm. Najčešće susrećemo kalibar 5,6 mm.

460. Od čega se sastoji metak za pušku sačmaricu?
Metak se sastoji od: čaure, upaljača (kapisla), barutnog punjenja, čepa, sačme i poklopčića.

461. Koji barut se upotrebljava u miniciji za sačmaricu i od čega to zavisi?
U municiji za sačmarice upotrebljavamo dimni i bezdimni barut, zavisno od konstrukcije cijevi puške. Bezdimni barut se teže pali i razvija znatno veće pritiske, pa ležište baruta čaure metka i sama cijev, odnosno ležište metka mora biti ojačano. Cijevi pušaka za bezdimni barut su nešto kraće.

462. Čemu služi “čep” u metku sačmarice?
Čep prima cijeli pritisak barutnih gasova i ravnomjerno ga prenosi na sačmu.

463. Šta označavaju znakovi RR i OO, te brojevi 2, 4, 6, 8, 10, 12 i 14 na municiji za sačmarice?
Brojne oznake označavaju veličinu sačme i to tako da krupniji brojevi označavaju sitniju sačmu, a manji brojevi krupniju. Slovna oznaka RR označava sačmu 6 mm, a OO 5,5 mm.

464. Od čega se sastoji metak za pušku sa izolučenom cijevi?
Metak za ovu pušku sastoji se iz metalne čaure, kapsule, barutnog punjenja i zrna.

465. Od čega se sastoji pribor za održavanje oružja?
Za održavanje oružja lovac treba da ima: šušku – jednodjelnu ili iz dijelova ili kanap, četku od tvrde dlake, spiralnu žičanu četku za skidanje olova, kučine i flanelske krpe, ulje za podmazivanje cijevi i mehanizma.

466. Šta su to optička pomagala u opremi lovca?
U ovu grupu spadaju dvogledi, spektivi i optički nišani.

467. Za koje vrste lova služe optička pomagala?
Optička pomagala prvenstveno služe za lov na krupnu divljač, kada moramo dobro osmotriti jedinku prije odstrela ili biti precizni pri odstrelu.

468. Kakva treba da bude odjeća za lov?
Odjeća treba da je kvalitetnog sukna zelene ili smeđe boje.

469. Kakva treba da bude obuća za lov?
Obuća za lov traži mnogostruke zahtjeve od kvaliteta materijala, kao što su lakoća, trajnost, nepromočivost, elastičnost, toplina i udobnost.

470. Koja je obavezna oprema u lovu na srndaće?
U lovu na srndaće pored puške kuglare obavezna su optička pomagala (dvogled).

471. Koja je podjela opreme za lov?
Podjela opreme za lov:
– optička pomagala,
– odjeća,
– obuća,
– lovačka torba,
– pribor za jelo i piće,
– pribor za pranje,
– pribor za prvu pomoć i
– ostali pribor.

472. Šta obavezno mora biti u lovačkoj torbi?
U svakoj torbi obavezno mora biti pribor za prvu pomoć.

PRVA POMOĆ U LOVU

473. Šta preduzimamo ako unesrećenom radi puls, a ne diše?
Prvo se otklanjaju uzroci koji su doveli do prestanka disanja, odnosno do otežanog disanja (odstranjivanje vode, zalgaja, spoja sa električnom strujom i sl.). Očiste se dišni putevi (nos, usta, ždrijelo), a potom se daje vještačko disanje.

474. Šta se preduzima kod trovanja hranom i gljivama?
Potrebno je izazvati povraćanje i unesrećenog što hitnije transportovati do najbliže medicinske ustanove.

475. Šta je opasno kod opekotina?
Kod opekotina se gubi cirkulirajuća tekućina i postoji opasnost od infekcija, a postoji mogućnost i šoka.

476. Koji je najvažniji pribor prve pomoći?
Pored ostalog, u torbi prve pomoći najvažniji su sterilni zavoji.

477. Čemu služi prva pomoć?
Prva pomoć služi da bi se unesrećeni mogli adekvatnije zbrinuti od zadobijenih povreda i da bi se tako privremeno zbrinuti transportovali do najbliže medicinske ustanove.

478. Šta preduzimamo kod loma kičme?
Povrijeđenog moramo staviti u ležeći položaj da leži na leđima na tvrdoj podlozi (daska i sl.) i u tom položaju ga transportovati do najbliže medicinske ustanove. Kičma se ne smije savijati.

479. Ko može dati prvu pomoć unesrećenom?
Prvu pomoć unesrećenom može i treba dati svako lice koje dođe do unespećenog, na načina da prva pomoć bude adekvatna, a ne da se prilikom pružanja pomoći nanesu još teže posljedice.

480. Kako zaustavljamo vanjsko krvarenje?
Spoljašnja krvarenja se zaustavljaju digitalnom kompresijom, tj. pritiskivanjem prstima, kompresivnim zavojem, povezivanjem gazom ili Esmarhovom poveskom iznad mjesta krvarenja.

481. Šta radimo kod ujeda zmije ako nemamo kod sebe serum?
Mjesto ujeda duboko rasječemo nožićem i što je moguće više istjeramo krv. Na taj način se izbaci dio otrova. Odmah povezujemo nogu ili ruku iznad mjesta ujeda i povrijeđenog transportujemo do najbliže medicinske ustanove. U toku transporta posle 10-15 minuta popuštamo povez i istovremeno ga pomjeramo oko 10 cm prema zdravom dijelu.

ORJENTACIJA U PRIRODI

482. Koji je osnovni instrument za orjentaciju u prirodi?
Kompas.

483. Šta se sa kompasom (busolom) određuje?
Pravac sjevera, odnosno strane svijeta.

484. Za određivanje strana svijeta služi:
Kompas, kao i mnogi prirodni pokazatelji (sunce, mahovina i sl.).

485. Za dobru orjentaciju u prirodi korisno je uočavanje?
Orijentira (najčešće vrhova planina ili brda i drugo), kao i niz prirodnih pokazatelja (obilježja).

POZNAVANJE I UZGOJ LOVAČKIH PASA

486. Šta opisuje standard za pojedinu pasminu pasa?
Standard za pojedinu vrstu pasa opisuje njegove osobine i karakteristike i govori kakav mora biti tipičan primjerak te pasmine.

487. Ko usvaja standard pojedine pasmine pasa?
Međunarodna kinološka organizacija.

488. Na šta obavezuju pravilnici “Međunarodne kinološke organizacije”?
Obavezuju na principe rada u kinologiji, a Pravilnik o stručnim radu posebno ukazuje na:
– način odabira i uzgoja pasa, ocjenjivanja i evidencije rasnih pasa i podjele na pasminske i ispitne grupe,
– osposobljavanje i način rada stručnih lica (sudija, sudijskih prripravnika, vodiča i drugih kinoloških radnika),
– rad stručnih organa (izvjestilaca, komisija, odbora, savjeta, zborova sudija, plenuma itd.).

489. Kako je organizovana kinologija u BiH?
Kinološki savez RS, kinološki savez F BiH , Kinoloki savez Herceg-Bosne i Unija kinoloških saveza BiH.

490. Koje su pasminske grupe lovnih pasa?
Lovni psi se dijele u sledeće pasminske grupe: goniči, brak jazavčari, jamari, cunjavci, krvosljednici, engleski ptičari i kontinentalni ptičari.

491. Koje pasmine goniča poznaješ?
To su: balkanski, posavski, srpski planinski gonič, istarski kratkodlaki i oštrodlaki, bosanski oštrodlaki barak i srpski trobojni gonič.

492. Koje pasmine ptičara poznaješ?
Engleski ptičari: poenter, engleski, irski i škotski seteri.
Kontinentalni ptičari: njemački kratkodlaki i oštrodlaki, vižle, španjel bretoni i dr.

493. Koje radne osobine mora da posjeduje brak jazavčar?
Poslušnost, dobar njuh i velika upornost.

494. Koje pasmine spadaju u jamare?
Jazavčari i lovni terijeri.

495. Koje pasmine spadaju u cunjavce?
Španijeli i njemački prepeličar.

496. Koje radne osobine mora da ima krvosljednik?
Poslušnost, dobar njuh i olajavanje nađene divljači.

497. Šta opredjeljuje lovca za izbor određene pasmine?
Izbor pasa određene pasmine zavisi od želje lova i mogućnosti njegove upotrebe u lovištima gdje će ga koristiti.

498. Koje uslove mora da obezbijedi svaki vlasnik za kvalitetno držanje psa?
Potrebno je obezbijediti dobar smještaj, ishranu u veterinarsku zaštitu. Psu je potrebno kretanje i sunce.

499. Šta mora da sadrži svakodnevna ishrana psa?
Hrana koju dajemo psu treba da sadrži dovoljne količine organskih i mineralnih materija koje obezbjeđuju normalni razvoj i obnovu organizma, kao i dovoljno energetskih hraniva koja omogućavaju savladavanje napora u obuci i radu.

500. Kako se drže i kada se počinju prihranjivati štenad?
Štenad se drže zajedno sa kujom u odgovarajućim uslovima, a počinju se prihranjivati između četvrte i šeste nedelje.

501. Kako se hrane bređe kuje i kuje sa štencima?
Sa pojačanom hranom koja obezbjeđuje bjelančevine životinjskog porjekla, so, kalcijum i fosfor, uz obavezan dodatak ribljeg ulja. Za dojilje treba obezbijediti žiđu hranu sa mlijekom.

502. U kojoj starosti se smiju puštati kuje na parenje?
Za dobijanje dobrog podmlatka kuje se puštaju na parenje između 15-18 mjeseca. Kod muških iza navršenih 18 mjeseci.

503. Kako se brinemo o zaštiti zdravlja pasa?
Redovnim veterinarskim pregledima i vakcinacijom jedanput godišnje.

504. Šta prethodi obuci pasa u lovištu?
Prethodnom obukom kod psa treba otkloniti urođene osobine psa koje mu smetaju u odnosu sa čovjekom. Treba ga obučiti radnjama koje su neophodne za kasniju obuku u lovištu.

505. Kako se obučava pas gonič u lovištu?
Kao i drugi psi, osim što ga treba odučiti od navike da goni srneću divljač.

506. Kako se obučava pas krvosljednik u lovištu?
Po tragovima krvi sličnim kakve pušta ranjena divljač ili po tragu gdje prethodno vučena odstrijeljena divljač. Povodac mora biti dug i do 10 m.

507. Koje priredbe služe ocjenu kinološke za spoljašnjosti psa, a koje za ocjenu radnih sposobnosti?
Smotrama, revijama i izložbama pasa vrši se ocena uspjeha u odgoju rasnih pasa. Lovačko kinološkim utakmicama se vrši ocіena radnih sposobnosti psa.

508. Šta sadrži prijava parenja, a šta prijava legla?
Prijava parenja je dokument kojim vlasnici psa potvrđuju ispravnost parenja plemenjaka sa rasplodnom kerušom. U nju se unose podaci oba partnera iz njihovih rodovnika. Prijava legla je dokument koji popunjava vlasnik rasplodne keruše nakon koćena, gdje se unose svi podaci od oba roditelja iz prijave legla, te spisak i opis svih prijavljenih štenadi.

509. Koji pas može biti upisan u rodovnu knjigu čistokrvnih pasa?
Onaj pas za koga se oceni da ima pravo na učešće u rasplodu kao izraziti predstavnik svoje pasmine, može biti upisan u rodovnu knjigu čistokrvnih pasa.

VRIJEME PARENJA, LEŽENJA I KOĆENJA

MJ – Mjesec
D – Dana

SISARI

VRSTA	PARENJE (MJ)	NOŠENJE (D)	KOĆENJE (MJ)	BR. MLADIH
Jelen	IX – X	230 – 240	V – IV	1 – 2
Jelen lopatar	X	230 – 240	VI – VII	1 – 2
Srna	VII – VIII	280 – 290	V – IV	1 – 2
Divokoza	XI	170 – 180	V	1 – 2
Muflon	X – XI	150	V	1 – 2
Kozorog	XII – I	160	V – VI	1 – 2
Divlja svinja	XI – XII	110 – 120	III – IV	4 – 12
Zec (3-5 puta)	II – VIII	42	III – IX	2 – 5
Puh	V – VI	42	VI – VII	4 – 6
Vjeverica	IV – V	28	V – VI	3 – 4
Medvjed	IV – V	240	I – II	2 – 3
Vuk	XII – II	62 – 64	III – V	4 – 9
Čegalj	II – III	63	IV – V	5 – 8
Vidra	nema određeno	63	–	2 – 4
Lisica	II	51 – 55	IV	3 – 9
Divlja mačka	II – III	63	IV – V	3 – 6
Jazavac	VII – VIII	240	III – IV	3 – 5
Kuna	VII – VIII	290	IV – V	2 – 3

PTICE

VRSTA	PARENJE (MJ)	MJ	D	BR. JAJA
Tetrijeb	IV – V	V – VI	28	8 – 12
Tetrijeb ruževac	IV	VI	28	6 – 12
Lještarka	IV – V	V	22	8 – 15
Kamenjarka	III – IV	V	25	10 – 15
Jarebica poljka	IV – V	V	24	8 – 22
Prepelica	VI	VI – VII	19	8 – 16
Fazan	III – IV	IV – V	24	10 – 15
Šljuka	III – V	IV – V	21	4 – 5
Divlja patka	III – V	III – IV	28	4 – 16

Za sve ptice MJESTO LEŽENJA je na zemlji.